Page 10 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 10

koje je po ekad zago et o kao sa o  o e, slože ije od kop a: o o je  ožda
                 ajta a ija   eza   eđu   ji a  d o a.  Lučke  kapeta ije  i   e  gaje   adu  da  će
                ko t a a dije i a stati  a k aj: o i su jed ako  ješti  a  o u i  a k aju. Što li se
                s e  ože  eći o lupešti i: u  eki  g ado i a Medite a a,  apose u luka a, o a

                je  iše od o ič a u ijeća.
                        O  Medite a  i a  se  go o i  oz ilj o  ili  i o ič o:  kako  su  postali  g ađa i,
                 i a i,  o eplo  i ili pak zašto su ostali selja i, čo a i, ža a i. Medite a ski su
                domoroci  iše p ipadali g adu  ego d ža i ili  a iji. G ado i su za  jih  ili i d ža a,
                i  a ija, i još  ešto po  h. G ađa i su  iše željeli  iti pat i iji  ego  epu lika  i.
                Sao  aćali  su  jed i  s  d ugi a,   adije   ego  s  čeljadi  iz  u ut aš josti.  Nju  su
                potcjenjivali i pods jehi ali joj se. U to e su ple e itaši i puča i  ili jed aki:
                p idošli a a su p epuštali  iže poslo e u g adu, g u lje u lu i. P i o  i se  eđu
                so o    azlikuju  po  od osu  sp a    o a:  jed i  podižu  kuće  uza   j,  d ugi  se

                od iču od  jega da  e izgu e č  sto tlo pod  oga a; o i ga gledaju p ed so o ,
                o i  u ok eću leđa. Sta osjedio i i došlja i  azličito go o e o  o u. O i koji a je
                 aj liže s at aju da o  je u  e t e a  i go o iti, da se o o pod azu ije a. Jed i

                se u  je u  oče, d ugi to  e či e.
                        Neki  su  ski uli  kapu  p ed   o e ,   eki  su  je  zad žali  u  s ojoj   oš ji.
                Mediteran ju je namijenio kapetanima.
                        Oto i su oso ita  jesta. Raz  sta aju se  a   ogo  ači a: koliko je koji
                udalje  od p  e o ale, kaka  je ka al što ga od  je dijeli,  ože li se p ijeći  a
                vesla: tu se najbolje vidi koliko more doista spaja, a koliko razdvaja. Razlikuju se i
                po izgledu ili dojmu koji odaju: jedni kao da plove ili tonu, drugi kao da su usidreni
                ili  oka e je i;  o i  su  sa o  osta i  kop a,  ot g uti  i   edo  še i,  o i  su  se
                p a o  e e o od ojili i postali sa ostal i,  a je ili  iše do olj i sa i se i. Neki

                su u potpunu neredu i rasulu, na nekima je opet sve na svom mjestu tako da se
                či i kako je tu  oguće usposta iti ideala  po edak. Oto i a se p idaju ljudska
                o ilježja i  aspolože ja: i o i su osa lje i, tihi, žed i, goli, pusti,  epoz ati, ukleti,

                po ekad  s et i  ili   laže i.  Ne   aspo eđuju  se  sa o  po  slič osti   ego  i  po
                po eza osti. D a  a  o  as a  udi a tička podjela: Spo adi i Cikladi u Egejsko
                 o u    eki   su   o astički     ato šti a a,   e o iti a,   a  p i je ,  tak i
                 aspo edi  ili  je ojat o uzo o  . Tako su  aspo eđe i i Balea ski oto i s  asuti

                Pitiuzima, i Jadranski s Kornatima, i mali Elafitski arhipelag kraj Dubrovnika, kao i
                o aj  od  H e esa  iz eđu  Lio skog  zalje a  i  Azurne  obale  te,  preko  puta,
                Ke ke  ah juž o od Tu isa, Lipa ski oto i u Ti e sko   o u i Toska ski iz eđu
                Ti e skoga  i  Ligu skog.  Neki  sta i  oto i,  Malta   a  p i je   sa  s oji    iteški
                 edo , Si ilija sa s ojo  sla  o  p ošlošću,  ožda i Ko zika,  e t pe uopća a ja.
                Naj iše su zaposta lje i,  iše  ego ijeda  d ugi o lik k asa, školji, oso ito o i  ez
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15