Page 61 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

Galileja. Zemljopisna z a ja p e ijeta su s istoč og i juž og Medite a a a

zapadni i sjeverni.
Nije poz ato koliko su A api ili ič i o u i po o st u a st a a a s kojih
su polazili. Na o oj st a i učili su zo i sa lada ali lako. Po ijedili su iza tsku
mornaricu kod rta Fe iks, zap ijetili Ge o i i Ve e iji, zagospoda ili špa jolsko i

katalonskom obalom. Sprave i pomagala kojima su raspolagali djelomice su sami
izu ili ili usa šili, djelo i e su ih p euzeli od d ugih ili su ih se silo do ogli.
Imali su vlastiti astrola z ali su ga ast ula , ili s oji iječi a ka al i sajl ah ;
alidado , koju je usa šio A hi ed u Si akuzi, od eđi ali su položaj sp a
zvijezda i Sunca; Al-Havkandi je izradio sekstant koji je nazvao sudas-al-fahri.
Azi ut je a apska iječ koju s o s i p euzeli: u jezi u je ko ije u su t, što z ači

put (od istoga je korijena i zenit). Venecija je primila od Arapa ime za arsenal i
ji e oz ačila ču e o zda je a lagu i. Istoga je po ijekla da se a k aj luke u

Ge o i, uza sta o odog adilište, kao i la Vieille Darse koju je Henrik IV podigao
u Toulonu. Za katran (al-katran) i njegovu primjenu u brodogradnji znali su prije
mnogih drugih. Sve su mediteranske mornarice, a za njima i ostale, prihvatile

njihov naziv admirala. Rimske su brojke zamijenjene arapskim. Cifra na arapskom
z ači išti u. Ne z a o jesu li A api p ije ostalih Medite a a a, čak i p ije

pomoraca iz Amalfija, posjedovali busolu: zvali su je dirah ili dayra, krug ili
k už i a.
Kad je a istoč u o alu Af ike p istao o eplo a iz E ope, t ažio je pilota
za plovidbu prema Indiji: Arapin Ahmed Ibn-Madžid p euzeo je ko ilo a
jedrenjaku Vasca da Game.
Z ao je jed ako o po o ski ješti a a kao i tadaš ji luzita ski i

hispa ski po o i, os ajači No oga s ijeta. I Haldu zapisao je da su sve obale
Rumelijskoga mora ucrtane na kartama, ali nisu one atlantske. Same karte
nazivali su as-sahifa (tako ih zove i Ibn Haldun), as-su a, ta si , defta ; g čko

jeziku duguju naziv kharita, latinskom tavla (ili tabla).
Toliki broj naziva sam je po se i z ačaja : i taj i e ta pot đuje z ače je
Arapa na Mediteranu.
A apski su put i i, ožda iše ego d ugi, po agali ka tog afi a. Bili su
sklo iji kop u ego o u, adije su pješačili ego plo ili. Vje i i su se olili pet
puta na dan, triput na puto a ju, ok ećući se Meki, p e a istoč oj st a i kad su
a zapadu, p e a zapad oj kad su a istoku, za išljajući udalje ost do Ka e i

zauzi ajući položaj sp a s oga s etišta: tak a olit a potiče pose u
zemljopisnu svijest, koja se izrazila i na kartama. Vje sko je p eda je zd užilo put
prvih Muslima u Abesiniju, pohode u raznim smjerovima, seobu iz Meke u Jasrib,
hidž u p e a Medi i od koje se oje isla ske godi e, hodočašće a Ka u, hadž.