Page 103 - Rudolf Štajner - Teozofija
P. 103

Njezin  se  odnos  prema fizičko-tjelesnom  svijetu  može
  opisati samo usporedbom. Predodžbu o tome moguće
  je  dobiti  na  otprilike  sljedeći  način:  Treba  zamisliti
  neki  ograničeni  prostor  ispunjen  najrazličitijim vrsta­
  ma  fizičkih tijela.  Zatim treba  u  mislima  ukloniti  ova
  fizička tijela  i umjesto  njih zamisliti  šupljine  istog oblika.
  Međutim, prijašnje prazne međuprostore treba zami­
  sliti  ispunjene  najrazličitijim  oblicima  koji  se  prema
  prijašnjim  tijelima  nalaze  u  najrazličitijim  odnosima.
  —  Tako  otprilike  izgleda  najniža  regija  svijeta praslika.
  U  njoj  su  u  obliku  "praznih prostora"  sadržana  stva­
  ri  i  bića  koja  se  utjelovljuju  u  fizičkom  svijetu.  A  u
  međuprostorima    odvija  se  živa  djelatnost  praslika  (i
  "duhovne   glazbe").  Prilikom  fizičkog  utjelovljenja
  prazni  se  prostori  na  određen  način  ispunjavaju  fi­
  zičkom  tvari.  Tko  bi  taj  prostor  istovremeno  gledao
  fizičkim  i  duhovnim  okom,  vidio  bi  fizička  tijela,  a
  između  njih  pokretljivu  djelatnost  djelatnih  praslika.
  Druga  regija  "zemlje  duhova"  sadrži  praslike  života.
  Ali taj  život ovdje  čini jedno  savršeno jedinstvo.  Život
  kao tekući element struji svijetom duha poput krvi  koja
  sve  prožima  i  oživljava.  Može  se  usporediti  s  morem
  i  vodama  fizičkog  svijeta.  Njegova  je  raspodijeljenost,
  međutim,   sličnija  raspodijeljenosti  krvi  u  životinjskom
  tijelu negoli raspodijeljenosti mora  i  rijeka.  Tekući život
  sačinjen od misli — tako bi se mogao označiti ovaj drugi
  stupanj  "zemlje  duhova".  U tom  se  elementu nalaze
  djelatne  prasnage  svega  onog  što  se  u  fizičkoj  zbilji
  pojavljuje  u  obliku  živog  bića.  Ovdje  se  vidi  da  je  sav
  život jedno jedinstvo,  da je život u čovjeku srodan životu
  svih  njegovih  sustvorenja.
       Kao  treću  regiju  "zemlje  duhova"  treba  označiti
  praslike  svega  duševnog.  Ovo  je  mnogo  rjeđi  i  finiji
  element   negoli  onaj  prvih  dviju  regija.  Poredbeno
   98   99   100   101   102   103   104   105   106   107   108