Page 50 - Rudolf Štajner - Teozofija
P. 50

duševno  biće.  Dijelovi  ovog  duševnog  bića  nisu  uop-
  će  tako  oštro  odijeljeni  kao  dijelovi  tijela,  oni  se
  prožimaju  u  jednom  višem  smislu.  Ako  se  zatim  ima
  na  umu  da  su  duša  razuma  i  duša  svijesti  dva  među­
  sobno  povezana  ovoja  ljudskog  Ja  i  da  je  ono  njihova
  jezgra,  tada  se  čovjeka  može  podijeliti  na:  fizičko
  tijelo,  životno  tijelo,  astralno  tijelo  i  Ja.  Izrazom
  astralno  tijelo  označava  se  ono  što  su  duševno  ti­
  jelo  i  duša  osjeta  zajedno.  Izraz  se  nalazi  u  starijoj
  literaturi  i  ovdje  se  slobodno  primjenjuje  na  ono
  u  čovjekovu  biću  što  se  nalazi  izvan  osjetilno-opažajne
  sfere.  Unatoč tome  što  Ja  u određenom  smislu  osna­
  žuje  dušu  osjeta,  ona  je  s  duševnim  tijelom  tako
  usko  povezana  da  je  zbog  toga  opravdan jedan jedini
  izraz.  Ako  se  Ja  prožme  duhom-samim,  onda  duh-
  -sâm  djeluje  tako  da  duševnost  prerađuje  astralno
  tijelo.  U  astralnom  tijelu  djeluju  prvenstveno  čovje­
  kovi  nagoni,  požude,  strasti  ukoliko  ih  u njemu  ima;
  u  njemu  djeluju  i  osjetilni  opažaji.  Osjetilne  opažaje
  posreduje  duševno  tijelo  kao  onaj  čovjekov  dio  koji
  mu  dolazi  iz  vanjskog  svijeta.  Nagoni,  požude,  strasti
  i  tako  dalje  nastaju  u  duši  osjeta,  ukoliko  njome
  ovlada  nutrina  prije  nego  se  ova  nutrina  predala
  duhu-samom.    Ako  se  "Ja"  prožme  duhom-samim,
  tada  duša  osnaži  duhom-samim  i  astralno  tijelo.  Ovo
  se  očituje  tako  da  ono  što  je  Ja  primilo  iz  duha
  zatim  prosvjetljava  nagone,  požude  i  strasti.  Svojim
  udjelom  u  duhovnom    svijetu  Ja  postaje  gospodar
  u  svijetu  nagona,  požuda  i  tako  dalje.  Onoliko  koliko
  ono  to  postaje,  pojavljuje  se  u  astralnom  tijelu  duh-
  -sam.  Time  se  preobražava  samo  astralno tijelo.  Ono
  samo  tada  izgleda  kao  dvočlano  biće,  dijelom  nepreo-
  braženo,  a  dijelom preobraženo.  Stoga  se  duh-sâm
  u  svom  očitovanju  na  čovjeku  može  označiti  kao
   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55