Page 45 - Rudolf Štajner - Teozofija
P. 45
neka se objava duhovnoga nazove intuicijom. Već
najjednostavnija misao sadrži intuiciju, jer se misao
ne može pipati rukama, vidjeti očima: njenu objavu
treba posredovanjem Ja primiti iz duha. — Kada
dva čovjeka, jedan razvijen, drugi nerazvijen, pro
matraju biljku, tada u Ja jednoga živi nešto sasvim
drugo nego u Ja drugoga. A ipak su osjeti obojice
izazvani istim predmetom. Različitost je u tome što
jedan može stvarati o predmetu daleko savršenije
misli od drugoga. Kad bi se predmeti očitovali samo
posredovani osjetima, tada u duhovnom razvoju ne
bi bilo napretka. Prirodu osjeća i divljak; prirodni
se zakoni objavljuju tek mišljenju koje je obogaćeno
intuicijom više razvijenog čovjeka. Podražaje vanj
skog svijeta osjeća i dijete kao poticaj volje, moralne
zakone, međutim, otkriva tek tijekom razvoja time
što uči živjeti u duhu i razumijevati njegovu objavu.
Kao što bez oka ne bi bilo osjeta boja, tako
bez višeg mišljenja duha-samog ne bi bilo intuicije.
I kao što osjet ne stvara biljku na kojoj se pojavljuje
boja, isto tako ni intuicija ne stvara duhovno, nego
samo o njemu daje vijest.
Intuicijama ljudsko Ja, koje zaživljava u duši,
ide po poruke odozgo, iz duhovnog svijeta, kao što
osjetima ide po poruke fizičkog svijeta. I time ono
duhovni svijet čini isto tako vlastitim životom svoje
duše, kao što to osjetilima čini s fizičkim svijetom.
Duša ili Ja koje u njoj počinje svijetliti otvara svo
ja vrata na dvije strane: prema tjelesnom i prema
duhovnom.
Kao što fizički svijet može o sebi obavještavati
Ja samo time što iz svojih tvari i snaga izgrađuje
tijelo u kojem može živjeti svjesna duša i u kojem
ona posjeduje organe za opažanje tjelesnog izvan