Page 97 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 97
Engleske banke, ubrzao je slom burze na Wall Streetu u oktobru 1929.
Norman je bio zatražio od guvernera Njujorške banke za federalne rezerve,
Georgea Harrisona, da podigne američke kamate. Harnson se složio i
sljedećih je mjeseci uslijedio najdramatičniji financijski i gospodarski krah
u historiji SAD-a.
Početkom 1931. Montagu Norman i mali krug u britanskom ustrojstvu
imali su planove za promjenu političkih tokova u Centralnoj Europi na
krajnje zapanjujući način.
U to je vrijeme najveća austrijska bankarska institucija bila Creditanstalt
u Beču. Usko povezana s austrijskom podružnicom Kuće Rothschild
(House of Rothschild), Creditanstalt je tokom 1920-ih godina rasla jednim
nezdravim procesom pripajanja malih problematičnih banaka. Najveće
je pripajanje nametnuto Creditanstaltu tokom kraha burze u oktobru
1929., kad su vlasti zatražile da preuzme bečku banku Bodenkreditanstalt,
kreditnu banku za nekretnine, koja je i sama već bila progutala nekoliko
drugih nezdravih banaka tokom nekoliko ranijih godina.
Početkom 1931., banka Creditanstalt izgledala je kao jedna od
najmoćnijih banaka u svijetu. U stvarnosti je bila jedna od najslabijih.
Strahotni su versajski uslovi, nametnuti od Britanije, Francuske i Sjedinjenih
Država, likvidirali Austro-Ugarsko Carstvo, što je austrijsko gospodarstvo
izoliralo od vrijednih gospodarskih veza i sirovina u Mađarskoj i zemljama
Istočne Europe. Austrijsko se industrijsko gospodarstvo nije nikada
oporavilo od uništenja iz Prvog svjetskog rata. Industrija je imala istrošene
tvornice, zastarjelu opremu i ogromne, neplative ratne kredite. Posljedice
su političkih okolnosti u Austriji 1920-ih godina dovele do toga da velik
dio nesolventne austrijske industrije prijeđe u ruke stalno rastućega
Creditanstalta.
Tako su početkom 1931. Austrija općenito, a bečki Creditanstalt osobito,
bili slaba spona u lancu međunarodnih kredita izgrađenom na nezdravim
temeljima koje je postavila njujorška bankarska kuća J. P. Morgan zajedno
s Engleskom bankom i londonskim bankama. Creditanstalt nije bio u
stanju iz uništenog austrijskoga gospodarstva pribaviti dovoljne količine
kapitala za svoju djelatnost pa je postao uvelike ovisan o jako kratkoročnim
pozajmicama iz Londona i New Yorka za financiranje svojega poslovanja.
Sama je Engleska banka bila ustvari značajan kreditor Creditanstalta.
U martu 1931., francuska Vlada i ministar vanjskih poslova Briand
97