Page 97 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 97

Engleske banke, ubrzao je slom burze na Wall Streetu u oktobru 1929.
          Norman je bio zatražio od guvernera Njujorške banke za federalne rezerve,
          Georgea  Harrisona,  da  podigne  američke  kamate.  Harnson  se  složio  i
          sljedećih je mjeseci uslijedio najdramatičniji financijski i gospodarski krah
          u historiji SAD-a.
            Početkom 1931. Montagu Norman i mali krug u britanskom ustrojstvu
          imali su planove za promjenu političkih tokova u Centralnoj Europi na
          krajnje zapanjujući način.
            U to je vrijeme najveća austrijska bankarska institucija bila Creditanstalt
          u  Beču.  Usko  povezana  s  austrijskom  podružnicom  Kuće  Rothschild
          (House of Rothschild), Creditanstalt je tokom 1920-ih godina rasla jednim
          nezdravim  procesom  pripajanja  malih  problematičnih  banaka.  Najveće
          je  pripajanje  nametnuto  Creditanstaltu  tokom  kraha  burze  u  oktobru
          1929., kad su vlasti zatražile da preuzme bečku banku Bodenkreditanstalt,
          kreditnu banku za nekretnine, koja je i sama već bila progutala nekoliko
          drugih nezdravih banaka tokom nekoliko ranijih godina.
            Početkom  1931.,  banka  Creditanstalt  izgledala  je  kao  jedna  od
          najmoćnijih banaka u svijetu. U stvarnosti je bila jedna od najslabijih.
          Strahotni su versajski uslovi, nametnuti od Britanije, Francuske i Sjedinjenih
          Država, likvidirali Austro-Ugarsko Carstvo, što je austrijsko gospodarstvo
          izoliralo od vrijednih gospodarskih veza i sirovina u Mađarskoj i zemljama
          Istočne  Europe.  Austrijsko  se  industrijsko  gospodarstvo  nije  nikada
          oporavilo od uništenja iz Prvog svjetskog rata. Industrija je imala istrošene
          tvornice, zastarjelu opremu i ogromne, neplative ratne kredite. Posljedice
          su političkih okolnosti u Austriji 1920-ih godina dovele do toga da velik
          dio  nesolventne  austrijske  industrije  prijeđe  u  ruke  stalno  rastućega
          Creditanstalta.
            Tako su početkom 1931. Austrija općenito, a bečki Creditanstalt osobito,
          bili slaba spona u lancu međunarodnih kredita izgrađenom na nezdravim
          temeljima koje je postavila njujorška bankarska kuća J. P. Morgan zajedno
          s  Engleskom  bankom  i  londonskim  bankama.  Creditanstalt  nije  bio  u
          stanju iz uništenog austrijskoga gospodarstva pribaviti dovoljne količine
          kapitala za svoju djelatnost pa je postao uvelike ovisan o jako kratkoročnim
          pozajmicama iz Londona i New Yorka za financiranje svojega poslovanja.
          Sama je Engleska banka bila ustvari značajan kreditor Creditanstalta.
            U martu 1931., francuska Vlada i ministar vanjskih poslova Briand



                                                                      97
   92   93   94   95   96   97   98   99   100   101   102