Page 533 - Albert Pike - Moral i Dogma
P. 533
27
Democritus, (460-370. g. p.n.e.), Grčki filosof, centralna ličnost u razvoju atomske teorije univerzuma.
Ima jako malo informacija o Demokritu i uveliko su nepouzdana predanja: izgleda da je bio bogati
građanin Abdere, Trakija; mnogo je putovao po Istoku; doživeo je duboku starost. Prema Diogenesu
Laertiusu, on ima 73 rada, ali je samo malo toga opstalo do današnjih dana i to u fragmentima, uglavnom
rasprave o etici. Zastupao je tezu da se fizički svet može razumeti u od-nosu na atome koji se kreću u
praznini. Opšte odbacivanje praznine vakuma, međutim, značilo je da ova ideja nije postala temelj
korisne nauke sve do Dekarta (1596-1650); i, kako je on verovao u skupove atoma, on je zamislio da su
sastavljeni od čestica različite veličine. Iako Dekart nije uspeo da izvede kvantitativne posledice iz
atomizma, njegovi naslednici, sve do danas, smatraju da je to jedna od najvećih ideja u fizici. Izvor:
Encyclopedia of Philosophyi 2.nd. ed.; Donald M. Borchert; McMillan, Thomson-Gale; 2006; Vol. 9; str.
635.
28
Epicurus, (Samos 341-270, Atina), Grčki filosof, osnivač etičke filosofije običnog zadovoljstva,
prijateljstva i povuče-nosti. Osnovao je filosofski pravac koji je trajao od IV veka p.n.e. do 4. veka n. e.
Epikurejci, tako su nazivani njegovi isto-mišljenici, i njihova ideja sigurno nije bila nova. Shvatanje da je
sve sastavljeno iz materije ili tačnije rečeno, od sićušnih i neprobojnih atoma ili nevidljivih materijalnih
čestica je obrađivano od Leucippus i Democritusa još pre Hrišćanske ere, i predavana je od
Epikurijanaca vekovima. Izvor: Encyclopedia of Philosophy, D. M. Borchert; McMillan, Thompson-
Gale; 2nd. Ed.; 2006; vol 3. str.10.
29
Theopompus, grčki istoričar i retoričar rođen u Chiosu oko 380. p.n.e. Dva puta je proteran iz rodnog
grada, prvi put kao mladić i zatim u 323. p.n.e, posle smrti Aleksandra Velikog, kao vođa aristokratske
stranke. Izvor: Encyclopedia Britannica, El. Ed. 2006.
30
Chaeremon iz Aleksandrije, egipatski Stoik, istoričar, pisac, sveštenik koji je nasledio Apiona kao
upravnika velike biblioteke u Aleksandriji. Chaeremon je postao slavan zbog njegovog obrazovanja i bio
je pozvan da bude tutor Neronu u Rimu. Njegova maksima je bila Sreća, a ne mudrost, upravljaju
stvarima čoveka. Izvor: Pauly-Wissowa, (1899), S.V. Chairemon; Zion, 1963, str. 223-7.
31
Georgics, (poema) nastala 37. i 30.g. p.n.e. je drugi Virgilijev rad. Navodno, tema rada su ruralni život
i poljoprivreda, i spada u didaktičke poeme. To je sjajan izgovor za povratak tradicionalnog seoskog
života u Italiji. Seneka je kasnije rekao (poema) je napisana ne da bi uputila seljake već da oduševi
čitaoce. Praktični saveti (o oranju, sađenju, držanju stoke i pčelarstvu) su dati s očiglednim dubokim
poznavanjem prirode i s unetim sjajnim poetskim temama o lepoti Italije. Izvor: Encyclopedia Britannica,
El. Ed. 2006.
32
Maurus, Servius Honoratus, živeo u IV veku, bio je gramatičar, komentator i kritičar, učitelj i pisac
dragocenih ko-mentara o Virgilu. Izvor: Ibid.