Page 533 - Albert Pike - Moral i Dogma
P. 533

27

     Democritus, (460-370. g. p.n.e.), Grčki filosof, centralna ličnost u razvoju atomske teorije univerzuma.
  Ima  jako  malo  informacija  o  Demokritu  i  uveliko  su  nepouzdana  predanja:  izgleda  da  je  bio  bogati
  građanin  Abdere,  Trakija;  mnogo  je  putovao  po  Istoku;  doživeo  je  duboku  starost.  Prema  Diogenesu
  Laertiusu, on ima 73 rada, ali je samo malo toga opstalo do današnjih dana i to u fragmentima, uglavnom
  rasprave o etici. Zastupao je tezu da se fizički svet može razumeti u od-nosu na atome koji se kreću u
  praznini.  Opšte  odbacivanje  praznine  vakuma,  međutim,  značilo  je  da  ova  ideja  nije  postala  temelj
  korisne nauke sve do Dekarta (1596-1650); i, kako je on verovao u skupove atoma, on je zamislio da su
  sastavljeni  od  čestica  različite  veličine.  Iako  Dekart  nije  uspeo  da  izvede  kvantitativne  posledice  iz
  atomizma, njegovi naslednici, sve do danas, smatraju da je to jedna od najvećih ideja u fizici. Izvor:

  Encyclopedia of Philosophyi 2.nd. ed.; Donald M. Borchert; McMillan, Thomson-Gale; 2006; Vol. 9; str.
  635.

  28


        Epicurus,  (Samos  341-270,  Atina),  Grčki  filosof,  osnivač  etičke  filosofije  običnog  zadovoljstva,
  prijateljstva i povuče-nosti. Osnovao je filosofski pravac koji je trajao od IV veka p.n.e. do 4. veka n. e.
  Epikurejci, tako su nazivani njegovi isto-mišljenici, i njihova ideja sigurno nije bila nova. Shvatanje da je
  sve sastavljeno iz materije ili tačnije rečeno, od sićušnih i neprobojnih atoma ili nevidljivih materijalnih
  čestica  je  obrađivano  od  Leucippus  i  Democritusa  još  pre  Hrišćanske  ere,  i  predavana  je  od
  Epikurijanaca  vekovima.  Izvor:  Encyclopedia  of  Philosophy,  D.  M.  Borchert;  McMillan,  Thompson-
  Gale; 2nd. Ed.; 2006; vol 3. str.10.


  29

  Theopompus, grčki istoričar i retoričar rođen u Chiosu oko 380. p.n.e. Dva puta je proteran iz rodnog
  grada, prvi put kao mladić i zatim u 323. p.n.e, posle smrti Aleksandra Velikog, kao vođa aristokratske
  stranke. Izvor: Encyclopedia Britannica, El. Ed. 2006.


  30

  Chaeremon  iz  Aleksandrije,  egipatski  Stoik,  istoričar,  pisac,  sveštenik  koji  je  nasledio  Apiona  kao
  upravnika velike biblioteke u Aleksandriji. Chaeremon je postao slavan zbog njegovog obrazovanja i bio
  je  pozvan  da  bude  tutor  Neronu  u  Rimu.  Njegova  maksima  je  bila  Sreća,  a  ne  mudrost,  upravljaju
  stvarima čoveka. Izvor: Pauly-Wissowa, (1899), S.V. Chairemon; Zion, 1963, str. 223-7.


  31

     Georgics, (poema) nastala 37. i 30.g. p.n.e. je drugi Virgilijev rad. Navodno, tema rada su ruralni život
  i poljoprivreda, i spada u didaktičke poeme. To je sjajan izgovor za povratak tradicionalnog seoskog
  života  u  Italiji.  Seneka  je  kasnije  rekao  (poema)  je  napisana  ne  da  bi  uputila  seljake  već  da  oduševi
  čitaoce.  Praktični  saveti  (o  oranju,  sađenju,  držanju  stoke  i  pčelarstvu)  su  dati  s  očiglednim  dubokim

  poznavanjem prirode i s unetim sjajnim poetskim temama o lepoti Italije. Izvor: Encyclopedia Britannica,
  El. Ed. 2006.

  32

     Maurus, Servius Honoratus, živeo u IV veku, bio je gramatičar, komentator i kritičar, učitelj i pisac
  dragocenih ko-mentara o Virgilu. Izvor: Ibid.
   528   529   530   531   532   533   534   535   536   537   538