Page 163 - Yegnevy Zamyatin - Mi
P. 163

druge strane polemiku s idejnim svijetom optimalnih projekcija koje
                                su predstavnici ove formacije bili ponudili.
                                   Kasnije  je  romanu  Mi  priznat  književnopovijesni  status  romana
                                anticipacije jer je u njemu zapravo Zamjatin stvorio više nego “pred-
                                -sliku”  (Karei  Teige:  predobra/)  budućeg  totalitarnog  društva.  Za­
                                mjatin,  međutim,  nije  samo  anticipirao  svijet  totalitarne  državnosti
                                koji je tek bio na pomolu, nego je prethodio i nekim srodnim djelima.
                                Možemo  čak  reći  da  je  došlo  do  povratne  sprege  engleske  i  ruske
                                književnosti.  Srodnost  romana  Aldousa  Huxleya  Vrli  novi  svijet
                                (Brave  New  World,  1932),  objavljena  prije  dolaska  Hitlera  na  vlast,
                                ali već u godinama “velikog prijeloma” i Stalinove diktature u SSSR-
                                u,  uočljiva  je,  doduše,  ali  je  nećemo  pripisati  čitanju  Zamjatinova
                                romana.  Tumačimo  je  radije  srodnim  intertekstualnim  odnosima  s
                                engleskim  naslijeđem.  Prijetnja  “vrlog  novog  svijeta”  sukladna  je
                                ipak  prijetnji  Zamjatinove  distopije.  I  Huxley  tom  svijetu  u  kojemu
                                nitko  ne  razmišlja  više  o  slobodi,  oponira  svijet  “divljaka”  u  rezer­
                                vatu,  ali  je  njegov  model  budućnosti  manje  pregnantan  od  ruskoga,
                                sofisticiraniji  je...  O  izravnijoj  vezi  sa  Zamjatinovim  tekstom  može,
                                međutim,  svjedočiti  drugo  djelo  engleske  književnosti:  roman  Tisuću
                                devetsto  osamdeset  i  četvrta  (Nineteen  Eighty-Four,  1949).  Sada  je  to
                                djelo  engleskog  ljevičara,  sudionika  građanskog  rata  u  Kataloniji,
                                koji  je  shvatio  kako  su  i  španjolski  komunisti  poslušnici  “Velikog
                                Brata”  iz  Stalinovih  svesovjetskih  prostora.  Ako  njegova  Životinjska
                                farma  (Animal  Farm,  1945)  pretežno  nastavlja  Swiftovu  tradiciju,
                                 1984  podsjeća  na  Huxleya,  ali  još  više  na  Zamjatina.  Međutim,
                                Orwell  je  za  sobom  imao  neposredna  iskustva  Hitlerova  nacional-
                                -socijalizma  i  Stalinove  megadržave  koja  je  čitatelj  mogao  prepo­
                                znati. Preveden na sve moguće jezike postao je romanom koji je uve­
                                like  označio 20.  stoljeće,  a  pojedine sintagme,  poput “Velikog Brata”
                                 ili nemuštog  “novogovora”,  ušle  su  u rječnik  suvremene  publicistike.
                                Uostalom,  u  nas  je  Šoljanov  prijevod  romana  objavljen  upravo  one
                                godine  1984.  u  kojoj  bi  se  distopijsko  viđenje  svijeta  imalo  reali­
                                zirati!
                                   Orwellov  je  roman  u  kritici  koja  je  već  imala  pred  sobom  cijeli
                                 ruski roman, s pravom nazivan posticipacijom ne samo zbog Zamja­
                                 tinova  prioriteta  nego  i  zbog  toga  što  je  građen  na  već  poznatom
                                 društveno-povijesnom  materijalu:  Hitlerov  se  totalitarni  ustroj  već  u

                                 164
   158   159   160   161   162   163   164   165