Page 384 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 384

K[NESK[  u.)  RUSK)  CAJ
                                                                                                       385

                                         BURNA  JE  ISTORlJA  CAJA

                            Zbog  cega  se  u  nas  kineski  eaj  naziva  . ruski« ?


                MisLi  se  da  su  za  caj  Kinezi  znali  od  najdavnijih  vremena.  Spominje
         se na 2.500  god.  pre nase ere. Prelipostavlja se da  je  pre  nekih  12  vekova  upo-
          treba  caj a  pren.:sena  iz  Kine  u  Japan.

                U  Japanu  je  u  XV  ve.ku  gajenje  OaJa  uzelo  vere  l'3mnere.  U  Evro pu  je
         prenesen  tek  polovinom  XVI  veka  kao  lek.  Holanc1ani,  lIlajbolji  moreplovci
         i  trgovci,  najviSe  su  ga  uvozili  i  doprineli              ~irenju  njegove  upotrebe
         u  Evropi.  Polovinom  XVII  veka  spominje  se  up 0  t reb a  c a j a  k a 0
         1 e k a  u  nekim  zemljama  Zapada i  u  RusijL  Oko  1660.  god.  poceli  su  Holan.
         c1ani  uvoziti u  Evropu  veee  kolicine  caja.  Tada  je  caj  bio  vrlo  skup.
         Mongolski  kan  poklonio  je  1638.
         god.  ruskom  Cant  maIo  eaja  kao
         skupocenu  retkost.  Vee  krajem
         istog  veka  eaj  se  paCeo          ~iri ti
         i  u  nekim  evrops'kim  zemljama
         slutiti  kao  pice         za  uz)vanje.
         U  Englesku  je uvezen  1665.  godi·
         ne,  primIjen  je sa  odu~vljenjem
         i  vee  posle  nekoliko  decenija
         bilo  je  oko  3.000  javnih  cajara.
         Ipak,     uz[vanje       caja     r~irilo
         se  tek  u  XIX  veku,  jer je  sve
         dotle  bio  v r los k u p,  a  isto
         tako  i  IS e C e r,     tako  da  je
         »tRj o  bio  pl'ivilegija  same        po·
         "lascenih      j    imucnih  staleZa.              u  cvelu
         Sirenju  upotrebe  eaja  za           pice
         u  nas  najvise  su  doprineli  Ru·
         si  posle  I  svetskog  rata.  Ali
         caj  jos nije  uspeo  da u  nas  po·
         tisne  prekomerno  uzivanje  erne                         C.A.J  _  GRANC[CA  U  CVETU
         kafe.
                U  nekim  zemljama  je  drlavna  vlast  otvarala  jayne  cajare  i  favorizo·
         vala  privatne  u  borbi  protiv  prekomernog  uZivanja  aIkoholnih  pica  (Rusija).
         lunas na  Balkanu am-a  javrrih  eajatra,  .ca,jdZjnica«,  k.qje  toCe  sarno  eaj,  kao
         sto  kafane  tote  sarno  ·kafu.  Ako  se  IffiIOra  bWrati  jzmec1u  dva  zla  ma!l1.je  zlo,
         onda  je  svakako  uZivanje  eaja mrrogo  manje  zlo  od  Bllilroholizma,  a  i  od  ka- .
         feizma.
               Caj  je  dugo  vremena  ikaravanirna  dolazlo  u  Evropu  iz  Kine  prcko  Ru·
         sije,  Mongolije  i  Sibira.  Otuda se  u  oas  i  danas  vise  ouje  »ruski  caj«  oego
         kineski.  Nazivali  su  ga  i  »karavanski  caj«.



           ZBOG  CEGA  SU  VA2:NI  VREME  I  NACIN  BERBE  CAJEVOG  LISCA


                Cajevo  lBee  se  bere  6-8  nedelja  posle  orezivanja  oajevog  drveta.  U
         Kini  i  u  J apanu  se  bere 3-4 puta godisnje.  Prvi  put  u  martu iii aprilu  (P e-
         k 0  e,  svilasto  dlakav,  s  belim  ta6kamal,  drugi  put  u  maju  (Soucllong)  i  Ire-
   379   380   381   382   383   384   385   386   387   388   389