Page 383 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 383

384                                                                             LECBNJB  BIUEM


         po  dana  dok  iz  Kine  stigne  u  Nif nji  Novgorod.  Danas  je  dClkazano  da  je
         bolji  caj  koji  je  odlezao  godinu  dana,  i  tako  je  obja~njeno za~to je  rusk!  caj
         tollko  bio  trazen.
                Pregled  ouiima.  lupom  i  mikroskopom,  hemijs>ka  i  ostala  ispitivanja
         treba  dapuniti  jos nekim istrafivani'ima,  jer  se eaj  vrlo  eestp  falsiRkuje,  kao
         i  svaka  druga  skupa  droga.
                Na  primer,  voda  Jrojom  je eaj  paparen  (1 +9)  mora  bin  bis~ra i  sjajna,
         lepe  f ute  boje  kao  zlato,  'llgodnog,  aromaticnog  mirisa  i  nagonkog,  pomaio
         oporag  ukusa.  Uvek  se  proba  sarno  nezasla~en caj.





                           FALSIFIKATI  CAJA  SU  CESTI  I  RAZNOVRSNI


                1.  Z arne n j i van j e  boljih  eajeva  10Sijim  vrstama,  na  primer,  Pekoe
         sa  Souchong  cajcm.  Vellcina  listova,  dlakavost,  prisustvo  iii  odsustvo  idio-
         blasta,  razvijenosl  vlakana  oj  dr.  omogucice  raspoznavanje  slabijih  vrsta.  Fi·
         noca  arome  je  drugacija.
                2.  Up 0 t reb I j a van i  c a j         nema  odre~eni  postotak  ekstrakta,  ni
         kofeina  i  dr.  Nerna  oi  poznatu  arom'll  caja.  Cesto  ga  oboje  karamelom,  raz·
         aim  taninskim  ekstraktima  i  sl.,  ali  se  i  to  moze  dokazati.
                3.  0  t pat k e  i  sitneZ  nasta!le  za  vreme  prerade  eaja  raznim  sredstvi·
         rna  slepe ,i  formiraju  u  oblike s·liooe  pravom  caju.  Taj  »Iafni  eaj«  se  u  vodi
         raspadne.  Tako  se  mogu  poznati  i  drske,  grancice  i  druge  primese.
               4.  Min era I n e  materije  povecavaju  procenat  pepela  (pesak,  zemlja,
         gips,  glina  i  dr.).
                S.  B 0  j e:  indigo,  berlinsko plavetnilo i  kurkuma (u zelenom  caju),  hro·
         mno  zutilo,  grafit  i  sl.  K u r k u rna:  caj  se izmucka  s  a}koholom,  alkohol
         pozuti;  s  bazama  ce  se  obojiti  mrkocrvenkas>to,  a  s  kiselJinama  se  povrati
         na  zuto;  direktno  51!  \'ezuje  na  vunu.
                6.  S t ran 0  I i ~ c e:  Salix  alba  j  diITuge  vrste  vrbe,  Epilobium  angusti·
         folium  (osobito  u  SSSR),  vimja,  tremja,  tm,  zova,  jasen,  rufa,  jagoda  itd.
         imaju lisce  koje se oblikom  i veHcin'Om,  odsustvom idioblasta,  kofeina  i  onih
         zupeastih  kandza  razlikuje  od  caja.  Jedino  Hsce  izvesnih  Camellia  ima  idi·
         oblasta,  a.Ji  oni  se  ne  pruzaju od uedne  do druge epider.me,  H~ce je  veee,  tvr·
         c1e,  zilavije,  nema  kofeina  <ni  ouih  'kandZa  na  rubu  itd.





                                   U  NAS  JE  NEPOZNATA  UPOTREBA
                                        CVETNIH  PUPOLJAKA  CAJA


                Cvetni  pupoljci  <'aja  imaju  mnogo  prednosti i  steta  je  ~to ih  nasa  uvo·
         zna  preduzeca  ne  nabavljaju  u  proizvodackim  zemljama.
                Cvetni  pupoljci  od  caja  daju  blag  i  vrlo  prijatan,  crvenomrk  infuz,
         aromalicniii  i  bo/ji  nego  infuz  (c.aJj)  od  mea,  jer  manje  drazi,  posto  sadrii
         manje  kofeioa  (0,20;.).  Osim  toga,  evet se  skoro  ne  maze  faIsafikovati,  jev-
         tiniji  je i  njegovim  branjem  drvo  lIle  oslabi  kaa  kad  se  ,bere  li~ce.  Pa  J.pak
         se  u  svetu cajev evet  malo  upotrebljava,  jer nllje  u  modi.  U  nas  je  nepoznat.
   378   379   380   381   382   383   384   385   386   387   388