Page 23 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

. . . Kako je s predmetima o sebi i nezavisno od svakog
ovog receptiviteta naše osjetilnosti, to nam ostaje
potpuno nepoznato. Mi poznajemo samo svoj način

njihova opažanja...

. . . Kad bismo i mogli svoje znanje dovesti do najvišega

stupnja jasnoće, onda time ipak ne bismo došli bliže
kakvoći samih stvari o sebi...

. . Da stoga cijela naša osjetilnost nije ništa drugo nego

nejasna predodžba stvari, koja sadržava samo ono što
stvarima samo o sebi nužno pripada, ali samo u nekome

nagomilavanju obilježja i djelomičnih predodžbi koje mi
svojom sviješću ne lučimo, to je iskrivljenje pojma

osjetilnosti i pojave, koje cijelu znanost o njima čini
nekorisnom i praznom. Razlika između nejasne i jasne

predodžbe samo je logička i ne odnosi se na sadržaj.
(Preve

o Viktor D. Sonnenfeld)

Kantove su tvrdnje do današnjeg dana ostale u gotovo

istom obliku u kakvom ih je Kant ostavio. Bez obzira na

mnoge nove filozofijske sustave što su se pojavili
tijekom 19. st., i bez obzira na mnoge filozofe koji su se

posebno bavili objašnjavanjem i tumačenjem Kantovih
djela, glavne Kantove postavke ostale su nedirnute.

Kant je u biti samo postavio pitanje, dobacio svijetu

problem koji valja riješiti, no nije pokazao put za
njegovo razrješavanje.

Kad se govori o Kantu to se obično gubi iz vida. Kant

je zadao zagonetku, ali nije dao rješenje.