Page 87 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

Njemu vidljive crte plošno biće može nazvati

materijom, a kutove gibanjem. Odnosno prelomljenu
crtu s kutom plošno biće može nazvati materijom koja

se giba. I zaista će takva crta po svojim osobinama za
njega biti posve analogna materiji u gibanju.

Ako se na ravninu na kojoj živi plošno biće stavi kocka,
za dvodimenzionalno biće neće postojati ta kocka, već

samo četverokut koji dodiruje ravninu, tj. kocka će
postojati kao crta s periodičnim gibanjima. Na isti način

za dvodimenzionalno biće neće postojati sva druga tijela

što leže izvan njegove ravnine, a dodiruju je ili prolaze
kroz nju. Ono će moći osjetiti samo dodirne površine ili
presjeke. Ali ako se te površine ili presjeci gibaju ili

mijenjaju, dvodimenzionalno biće će, dakako, misliti da

je uzrok promjene ili gibanja u njima, tj. na njegovoj
ravnini.

Kako smo već rekli, dvodimenzionalno biće će smatrati
nepokretnom materijom samo ravne crte; izlomljene crte

i krivulje njemu će se činiti pokretnima.

Što se tiče zbiljski pokretnih crta, tj. crta što omeđuju

presjeke ili dodirne površine tijela, koje se gibaju kroz

ravninu ili duž ravnine, u njima će za dvodimenzionalno
biće biti nečeg neshvatljivog i nemjerljivog. U njima kao

da će biti prisutno nešto samopostojeće, nešto
neovisno, nešto živo. Dva su razloga tome: nepokretne

kutove i krivulje, kojih svojstva dvodimenzionalno biće
naziva gibanjem, ono može mjeriti, jer su nepokretni;

pokretne likove, međutim, ono neće moći mjeriti, jer su
promjene u njima izvan njegove kontrole. Te će

promjene ovisiti o svojstvima cijelog tijela i njegova