Page 83 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum
P. 83

pojava u svome svijetu i smatrat će ih svojstvenim

               obilježjem pojava. Tijela koja presijecaju crtu mogu
               biti vrlo različita, no za jednodimenzionalno biće sve

               će   pojave   biti   potpuno   istovjetne   -   samo
               pojavljivanje  i iščezavanje točke  - i  pojave će  se

               razlikovati   samo   po   trajanju   i   većoj   ili   manjoj
               periodičnosti.




                  Ta neobična jednoličnost i homogenost pojava, koje

               su s našeg gledišta različite i raznorodne, posebna je
               osobitost jednodimenzionalnog svijeta.




                  Pretpostavimo li, zatim, da jednodimenzionalno biće

               ima pamćenje, vidjet ćemo da ono, nazivajući sve točke
               koje vidi  pojavama,  sve te pojave svrstava u vrijeme.

               Točka koja je bila, to je već nepostojeća pojava, a točka
               koja može biti sutra, to je još nepostojeća pojava. Sav

               naš prostor, osim jedne crte, ono će nazivati vremenom,
               tj.   nečim   odakle   dolaze   i   kamo   odlaze   pojave.

               Jednodimenzionalno biće će reći da je ideju vremena
               pojmilo   promatranjem   gibanja,   tj.   pojavljivanja   i

               iščezavanja   točke.   Točke   će   smatrati   vremenskim
               pojavama, tj. pojavama što nastaju u onom trenutku kad

               su   postale   vidljive   i   nestaju,  prestaju   postojati,  u

               trenutku kad su postale nevidljive. Jednodimenzionalno
               biće  nije  u  stanju   zamisliti   da  negdje  može  postojati
               pojava  koja  je još  nevidljiva  ili  će tu   pojavu  zamisliti

               negdje na svojoj crti, daleko ispred sebe.




                  To   jednodimenzionalno   biće   možemo   zamisliti
               realističnije.   Uzmimo   atom   koji   lebdi   u   prostoru,   ili

               jednostavno trun prašine nošen vjetrom i pretpostavimo
               da taj atom ili trun prašine ima svijest; tj. da razlikuje
   78   79   80   81   82   83   84   85   86   87   88