Page 110 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

ptica odana moru "gusta krila u morskoj kvasi soli" (V, 53). Istome djelu
duguje o is p e podatke o g ad ji oda Odiseje og V, kao i o o ičaju da
se a o a e g o utak e eslo "koji je eslao ži sa d uži o ži eći s ojo "
(XI, 77 - , kao što to uči iše d ugo i lado Elpe o u, kao što i k iž utiče o.
I o pli a ju je iječ a ogi jesti a u Ho e a: o atje a ju u pli ačkoj

ješti i iz eđu Dio iza i A pelosa, o okladi iz eđu Ka posa i Kala osa, o
vragolasti ode i ig a a Sati a. U eo ič o glosa u E i a Mehla A tike
Schivimmkunst, Miinchen 1927), mnogo je dragocjenih slika i pouka o drevnim
pli ači a, koji a sa se poslužio: pli ači a iz He ula u a koja pli a a oku ,
et u ski skakač a gla u, akidska vaza iz Louvrea s golemom kupelji za mlade
že e, pli ači iz az ih epoha, He oja i Lea da s po pejskih f esaka i ko a i a,
Lea d o a " ogost uka pli a ja" opia a di koje je O idije o jeko ječio u

"Heroidama" (XVI, 147), o kojima su pisali mnogi drugi za njim, sve do Marlowea i
Grillparzera.
Odajmo zahvalnost zaboravljenom francuskom opatu Ameilhonu, koji je
dao jeda od p ih dop i osa ist aži a ju pli ačkog u ijeća u Pa izu godi e ,

u izdanjima Academie des inscriptions. U svescima Paula Valerva ima nekoliko
zapisa o plivanju, koje se pjesnik nije usudio prenijeti u stihove (v. PPA, "Cahiers",
II, str. 1273). Koristio sam njegove "Mediteranske inspiracije" u prvome dijelu:
"Nigdje d ugdje s aga iječi, s jes o dis ipli i a a i us je e a, ije bila potpunije
i ko is ije az ije a: iječ usklađe a s logiko , upot ije lje a u otk i a ju
apstraktnih istina, tvoriteljica svijeta geometrije i svijeta odnosa na koje se
osla ja p a da; gospoda i a fo u a, it o političko s edst o, egula i
instrume t stje a ja i od ža a ja lasti" izd. Pleiade, I, st . . Taj a od ije
spo a , što se tiče "dis ipli a e iječi". Go o se, eđuti , često asipao u
go o lji osti te tako liša ao s ake dis ipli e, a Medite a u ožda češće ego

drugdje.
Camusov sud o p ed osti edite a skih kultu a takođe se često a odi:
"Svaki put kada se neka doktrina susrela s mediteranskim basenom, u sukobu
ideja koji je iz toga p oizašao, Medite a je u ijek ostao edi ut i ad ladao
doktrinu" ("Essais", izd. Pleiade, str. . Taj se a od ože ospo a ati:
I k izi ija ili fašiza ili su ipak "dokt i e", tj. ideologije, i ase ije ostao pos e

"nedirnut" njima niti ih je lako "nadvladao". Zanimljivije su Camusove refleksije o
to e kako je k šća st o potis ulo tijelo i uvelo povijest kao neku vrstu kazne.
Pišući o ako i a, isa za o a ljao jego e su ake u Alži u, koje je
p oži lja ao kao "o eća ja s eće" "Essais", st . , Pa iš : edite a ski
k epuskula iz i čekaju dostoj oga tu ača.
Nači a koji je Ma o Polo mogao opisati Kublai-kanu gradove kroz koje je