Page 28 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

az e ači e. P osto koji i je a ije je ože se uspo editi s o i što ga
zauzi aju gla e usta o e: ijeć i e ili t đa e, h a o i ili g o lja. Politika i
t go i a suoča aju se a g adsko t gu: ud užuju se ili suko lja aju. Tako je ilo
a g čkoj ago i i i sko fo u u. Malo je lada a uspjelo oslo oditi t g od
t go i e, p e jestiti politički skup s t ž i e. U sta o Egiptu, že a je išla a

t ž i u u p at ji uža. Ate ja i su s at ali daje to uški posao. Mud a i su
savjetovali mladima da ne idu tamo gdje zalaze bludnice. U Rimu su (prije
dekadencije) samo robinje slobodno odlazile na takva mjesta. U islamskim su
ze lja a sup uge i dje ojke a ji a pok i ale li e iše ego d ugdje.
Ra op a ost spolo a a t ž i i teško je postig uta a Medite a u.

Opise sta ih t ž i a duguje o k o iča i a: o i ilježe kaka je io jiho
položaj u g adu i kako su ile g ađe e. Na pose i tezga a, po Le a tu,

prodavali su se aromati: mirha i kinamom, tamjan, ladanum i kasija. Ta su mjesta
ši ila oko se e jak i postoja i is: ogi su je o ali da ikad eće p estati
i isati. Po egdje uz o e či i se kao da još u ijek isu i p estala. A o ati su
ko ište i u zači i a, ž t e i o edi a, tjeles oj lju a i. Zah aljujući ožda

aj iše ji a, t ž i e su p o ale p ije a Istoku ego a Zapadu.
Baza je po ijeklo iz Pe zije, ča šija je takođe pe zijska ije*. Suk a
dolazi iz se itskih dijalekata. A api su ga p oši ili u ze lje koje su zauzeli.
Špa jol i i Po tugal i su ga us ojili i p e ijeli p eko o ea a. Puto i t ž i a

podudaraju se s putovima vjere. Tamo gdje se razilaze, nastajali su sukobi. Na
t ž i a a Medite a a p odaja je katkad a je až a od t go i e, sa a t go i a
od strasti da se trguje: zato se na njima toliko govori, na dijalektima primorja i
zaleđa.

S t ž i a a se o ič o po ezuju sola e. G ad, luka ili otok o ali su i ati
lastitu sola u da i ili eza is i: u t go a ju s u ut aš jošću sol se ajlakše
ije jala za žito ili eso, s ata i a ili stoča i a. Zalihu soli d žali su put i i u
p eg atku to e, o itelji u eći, opći e u sp e ištu. Za duge plo id e aljalo je

osoliti a i i e da se zaštite od k a a.
Mud a i su s jeto ali da se ijela sol ču a za e da e: sol je postala
z a e o ud osti. Zako oda i su i uli o jezi oj čistoći i aspodjeli. Vje e
su t ažile da se štuje i da se jo e lagosilje. Medi i a ju je p opisi ala u lijeku.

P ijatelju se udila s k uho , duš a i u sasipala u oči. Pjes i i su pje ali o s etoj
i oža skoj soli. Po ekad su, u pose i adah ući a, ijelo o e azi ali

jezi i i e o : lađa plo i solju, Medite a o .
Sola e sliče jed e d ugi a a s i st a a a ašega o a: a Pa osu,
Pagu, Sali i az a oj tako, u Lipa sko otočju, po s ojoj solani), na mnogim
d ugi oto i a, Malti a p i je itezo i Malteškoga eda dugo su d žali