Page 53 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

II

Karte

Mo e e otk i a o sa i i e gleda o ga sa o s oji oči a.
Vidimo ga i onako kako su ga gledali drugi, na slikama koje su nam ostavili,
u p iča a koje su isp ičali: upoznajemo ga i prepoznajemo u isto vrijeme.
Poz ata su a i o a koja ikad eće o ugledati iti se u ji a u iti. Pogled
na Mediteran rijetko je samostalan: opisi u ovom brevijaru nisu samo moji.

Radije uzi a o sta e ka te ego o e, kao što ekadaš je odo e
za išlja o p ije ego su e e e. Sta e su ka te izgu ile ošt i u, oje su i
iz lijedjele, slič e su pa će ju i uspo e i. Na ji a t aži o o a koja su još
tak a kak a su ila ili o a koja to iše isu. Nasta lja o plo id e koje su da o

započele ili sa i poči je o o e. Slijedi o o ale koje su poz ate ili otk i a o
one koje nisu. Sva pitanja o moru i kopnu ponovno se postavljaju na karti: koji su
o li i jed oga i d ugog, kak i su od osi eđu ji a, kako se ogu p edočiti.
Ka ta saži a z a ja i iskust a: p osto i sh aća je p osto a, s ijet i pogled
a s ijet. Njezi a iz ada iziskuje s edst a i oć: potpo u a o u i a kop u, u

o a i i i u d ža i.
Plo eći uz jad a sku o alu, od u ale do u ale, od jed oga otoka do d ugog,
či ilo i se a t e utke da ka te isu už e. K sta eći Egejski i Jo ski o e ,

na jedrenjacima koji su nosili imena Hydra i Dodekanesos, bolje sam ih upoznao.
Po drugim sam morima malo plovio. Na oceane nisam izlazio. Hydra je dobila ime
po otoku na kojem je njezino sid ište. P i ko ila a joj, odo iz Solu a,
jeda od o ih ud ih i ještih ljudi kak ih je odu ijek ilo a o i o ala a, i ao

je, uz plovidbu, dvije strasti: ladino, kojim su govorili njegovi preci, i stare karte,
koji a se pos etio. Želio je da sefardski jezik postane linguafranca na
Medite a u. O ka ta a je z ao iše ego itko koga sa sus eo. Od jega sa
aj iše aučio, a d je a plo id a a, u p oljeće i u jese . I a eče i a u o o
dijelu e ija a u koji a je iše jego ih iječi ego ojih. Listao sam i razgledao,
prije i poslije, atlase po bibliotekama, na raznim stranama svijeta. To su plovidbe