Page 11 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 11

tača i pitke  ode: ako se  e uključe u kaka  p iz ati a hipelag gu e oz aku u
                p otokolu o ale, ostaju do ijeka otpad i i,  eže je, a aho eti. H idi koje st še  a
                 u o i a otoka potak ule su p iče o st ahota a i sa lasti a:  a Medite a u se

                u tak e p iče  je uje  iše  ego d ugdje.
                        Oto i često postaju  jesti a sa  a osti ili s i e ja, kaja ja ili ispašta ja,
                izgo a ili zatoče ja: otud toliki sa osta i, zat o i i azili  a  ji a, usta o e što
                po ekad  do ode  do  k aj osti  otoč i  položaj  i  sud i u.  I  o i   ajs et iji,  poput
                Atla tide, to uli su u  o e zajed o s g ado i a i luka a  a  ji a. Zajed ička je
                oso i a  eći e otoka iščeki a je o og što će se dogoditi. I  aj a ji  eđu  ji a
                čekaju   a e     od  koji  t e a  p istati,   ijesti  koje  do osi,  p izo   ili  događaj.
                Otoča i i aju  iše   e e a za čeka je  ego d ugi: čeka je je o ilježje  jiho a
                  e e a. Nekoć se pokapalo   t e  a oto i a za koje se  je o alo da su iz a
                vre e a. Sla  a p ošlost i tašti a koja iz  je p oizlazi  a odili su  eće i jače otoke

                da se  atječu s ko ti e to , da se  je e s  lastito  epoho . Ne  ože se toč o
                utvrditi kakvi su uzroci i posljedice takvih pojava na Mediteranu.
                        Otoča i su  a je lako isle i od ljudi s o ale,  ožda up a o zato što su
                odijelje i i upuće i  a se. Nji a je p a o kop o tek s o u st a u ka ala. Jezik i
                je   azličitiji  od  o og   a  susjed oj  o ali   ego  što  to  iziskuje  udalje ost   eđu

                 ji a:  ta  po ak utost   je ojat o  utječe  i   a  odnose  spram  svijeta  te  stvara
                po egdje  čudake.  Neki  oto i  i aju   iše  jezika:  o is o  o  to e  otkud  su  i   se

                stanovnici doseljavali i otkad su na njima, koliko ih je sam otok podijelio i kako ih
                je zatočio. U atoč to e otoča i lakše p i aju p idošli e  ego d ugi,  ožda i zato
                što, kad p ijeđu ka al, ta o gdje dođu sa i postaju d ugi a ili se pak p isjećaju
                da  su  i  o i  jed o   od ekud  došli.  Sa jaju  jedi o  u   a ijoj  do i:  u  zo  i   je
                p ekas o za s o e. Na  uduć ost gledaju kao  a po o lje u p ošlost,  olji dio
                prošlosti. To po ekad   ijedi i za ostale p i o  e, ali  e u jed akoj  je i. Tako je,

                izgleda,  a  eće  dijelu Medite a a.
                        Otoč e luke  e aju iste tež je kao luke uz  u o e ko ti e ta: p  e su  iše
                za moreplovce, druge za brodove. Gradovi i luke na otoku nisu nastali jednako
                kao d ugdje, p e da često opo ašaju d uge: g adila ih je o ič o jača o ala,  o e
                ih  je  ustupalo.  I  iza   jih  je  zaleđe,  ali  i   je  o o   liže:  g ad  i  selo  i aju   iše
                zajed ičkog, otoč og. Mjesta  a koji a su podig uti pojedi i g ado i  ekoć su
                 ili  oto i:  ka al  je   ajp ije  p e ošte   ili  zat pa ,  p e laka  poto   p oši e a  ili

                stidljivo  prekrivena.  I  luka  drevne  Atene  bila  je  najprije  otok:  Pirej.  Tu  nisu
                pos ijedi sa o p aktič e s  he: i a otoka koji a je  elagod a  lastita sud i a i
                onih koji se  jo e po ose. Nelagoda i po ositost   te su koje često uoča a o u
                 a a i a otoča a. Po to e p epoz aje o i sta o ita  odoslo lja  a o ali i dalje
                od   je,  u  zaleđu.  Otoča ske  oso i e  p istaju  jači   lič osti a   a   az i
   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16