Page 11 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 11
tača i pitke ode: ako se e uključe u kaka p iz ati a hipelag gu e oz aku u
p otokolu o ale, ostaju do ijeka otpad i i, eže je, a aho eti. H idi koje st še a
u o i a otoka potak ule su p iče o st ahota a i sa lasti a: a Medite a u se
u tak e p iče je uje iše ego d ugdje.
Oto i često postaju jesti a sa a osti ili s i e ja, kaja ja ili ispašta ja,
izgo a ili zatoče ja: otud toliki sa osta i, zat o i i azili a ji a, usta o e što
po ekad do ode do k aj osti otoč i položaj i sud i u. I o i ajs et iji, poput
Atla tide, to uli su u o e zajed o s g ado i a i luka a a ji a. Zajed ička je
oso i a eći e otoka iščeki a je o og što će se dogoditi. I aj a ji eđu ji a
čekaju a e od koji t e a p istati, ijesti koje do osi, p izo ili događaj.
Otoča i i aju iše e e a za čeka je ego d ugi: čeka je je o ilježje jiho a
e e a. Nekoć se pokapalo t e a oto i a za koje se je o alo da su iz a
vre e a. Sla a p ošlost i tašti a koja iz je p oizlazi a odili su eće i jače otoke
da se atječu s ko ti e to , da se je e s lastito epoho . Ne ože se toč o
utvrditi kakvi su uzroci i posljedice takvih pojava na Mediteranu.
Otoča i su a je lako isle i od ljudi s o ale, ožda up a o zato što su
odijelje i i upuće i a se. Nji a je p a o kop o tek s o u st a u ka ala. Jezik i
je azličitiji od o og a susjed oj o ali ego što to iziskuje udalje ost eđu
ji a: ta po ak utost je ojat o utječe i a odnose spram svijeta te stvara
po egdje čudake. Neki oto i i aju iše jezika: o is o o to e otkud su i se
stanovnici doseljavali i otkad su na njima, koliko ih je sam otok podijelio i kako ih
je zatočio. U atoč to e otoča i lakše p i aju p idošli e ego d ugi, ožda i zato
što, kad p ijeđu ka al, ta o gdje dođu sa i postaju d ugi a ili se pak p isjećaju
da su i o i jed o od ekud došli. Sa jaju jedi o u a ijoj do i: u zo i je
p ekas o za s o e. Na uduć ost gledaju kao a po o lje u p ošlost, olji dio
prošlosti. To po ekad ijedi i za ostale p i o e, ali e u jed akoj je i. Tako je,
izgleda, a eće dijelu Medite a a.
Otoč e luke e aju iste tež je kao luke uz u o e ko ti e ta: p e su iše
za moreplovce, druge za brodove. Gradovi i luke na otoku nisu nastali jednako
kao d ugdje, p e da često opo ašaju d uge: g adila ih je o ič o jača o ala, o e
ih je ustupalo. I iza jih je zaleđe, ali i je o o liže: g ad i selo i aju iše
zajed ičkog, otoč og. Mjesta a koji a su podig uti pojedi i g ado i ekoć su
ili oto i: ka al je ajp ije p e ošte ili zat pa , p e laka poto p oši e a ili
stidljivo prekrivena. I luka drevne Atene bila je najprije otok: Pirej. Tu nisu
pos ijedi sa o p aktič e s he: i a otoka koji a je elagod a lastita sud i a i
onih koji se jo e po ose. Nelagoda i po ositost te su koje često uoča a o u
a a i a otoča a. Po to e p epoz aje o i sta o ita odoslo lja a o ali i dalje
od je, u zaleđu. Otoča ske oso i e p istaju jači lič osti a a az i