Page 60 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

je vjerojatno plovio i po mediteranskim vodama.

Ne a g a i e iz eđu puto a ja i hodočašća pojedi a, kao i iz eđu
pohoda i seo e a oda a a ske pohode, poput o ih koji su ušili primorske
g ado e, po jes iča i eufe istički zo u seo a a a oda . M ogi su puto ali i
plo ili od edite a ske o ale do d ugih k aje a. Ma o Polo zako ačio je, ožda

odluč ije ego itko d ugi, iz "statič oga e e a u p osto ", tako piše jeda od
njego ih tu ača. Opisao je otočje Zipa gu a k aj je istoku: o o se u zo ašlo
a ze ljopis i ka ta a, poput a le a, p ilagođe o izgo o u e ikula ih
govora, kao Zinpangu, Cipango, Zapango, itd. Povijest putovanja i povijest karata
ne mogu se odvojiti jedna od druge: Kolumbo je pripremao svoju plovidbu uz
po oć Ptole eje e .."Geog afije", t aktata "I ago u di" ka di ala Pet usa de

Aliaca (Pierre d'Aillv) i putopisa Marca Pola. Dante je u "Paklu" uputio Odiseja
kroz Herkulove stupove, prije Kolumba, "prema svijetu bez ljudi, s onu stranu
su a". Mašta je zaplo ila p e a No o s ijetu p ije ego što su špa jolske
karavele digle jedra. Na Ocean se prestalo gledati kao na dodatak Mediteranu.
S eti Ljude it, f a uski k alj, plo eći uz o ale Sa di ije p e a Tunisu na
k iža ski pohod, io je iz e ađe idje ši ka tu a kojoj su ili u ta i o a i
o ale egdje u lizi i Caglia ija, po jes iča i p e iz o a ode to jesto : u
suto u s ed jega ijeka kapeta i a su došle u uke, zajed o s usolo , o e
mornarske ili autičke ka te, az a e zajed ički i e o po tula i: po tola o,

a ta de a ea ili a ta auti a, otei o ili outie , ilo je iše i e a za jih, od
o a do o a. S je o i plo id e postali su od eđe iji, udalje osti iz jes ije,
znakovi pouzdaniji na Luksorskom i Katalanskom atlasu, na Pisanskoj karti,
po tula i a ðe o lja i a Piet a Vis o tea, aće Piziga o iz Mletaka, A geli a
Dul e ta s Balea a i d ugih. Poja ila se i uža jet o a, u az i oja a, alik a
zvijezdu, najprije s osam krakova, zati i iše, p i put a otoku Majo ki. U

eđu e e u su a jugu Medite a a, ka te i putopisi i ali d ukčiju sud i u.
Arapi su, i bez karata, prelazili s jedne obale na drugu, osvajali more
po jeđujući a kop u. Išli su od Istoka p e a Zapadu, od Maš ika p ema
Mag i u: to je io i s je žido ske dijaspo e, i k šća ske e a geliza ije, i az ih
pohoda ili seo a s Bližeg i Daljeg istoka, a oda koji su p atili su e i, ožda

up a o zato, ili uspješ iji od d ugih. A apski su os ajači zaposjeli If ikiju, zauzeli
Iske de iju, p ešli a sje e u st a u ašega o a. Upoz ali su i A istotela i
Ptole eja p ije as, u atoč paležu Aleksa d ijske i lioteke. "Geog afija" je

p e ede a a a apski i s g čkog i sa si ijskog p ije ego a e opske jezike. "Veliki
syntaxis" postao je slavnom "Almagestom". Geograf Al-Musadi vidio je i karte
Ma i a iz Ti a, iz kojih je učio i sa Ptole ej. Al-Batani je prihvatio ptolemejska
gledanja, Al-Huvarismi ih je dopunio, Al-Bi u i je išao dalje od jih: a ijestio je