Page 77 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

špa jolsko ože iti i uškoga i že skog, u a apsko i a d a uška i e a, u
g čko je, kad se složi iše azi a za j, s ih odo a. Teško je po ući g a i e
iz eđu jed og o a i d ugoga: to o ič o isu o ske g a i e; ja lja se
posesi ost ili p ist a ost p e a lastito o u. Po sta oj g čkoj poslo i i o aj
tko prijeđe t Maleje, a k aju Pelopo eza, apušta do o i u. "Naše o e i a

veliku prednost, u svakom pogledu, nad ostalim morima - pisao je Strabon - i od
jega t e a početi" Geog . II, . U "Ilijadi" se spo i ju sa o d a o a: T ačko i
Ikarsko. U "Odiseji" ne a pose ih i e a: s e je o e. U ezi s p ipad ošću
pojedi ih o a posta ljaju se az a pita ja, apose kad je iječ o o i a d ugih
zemalja. "Je li lijepo more drugih zemalja?" pita se pjesnik (Fernando Pessoa, u
poe i "Mo a " . M ogi odgo a aju iječ o a to pita je ili ga uopće e

postavljaju.
"Samo je more drugih zemalja lijepo" (ibid.): to je odgovor onih koji su
otplovili s Mediterana na druga mora, u Novi svijet.
M ogo je z ače ja za koja e a iječi, koja se p idaju opće i e u o a,
s osjećajem divljenja ili straha. U Ksenofontovoj "Anabazi" zapisano je kako su
g čki oj i i, ako dugot aj og luta ja kop o , doži jeli p izo o a: "Mo e!

More!
Te su iječi išle od usta do usta. S i poh liše p e a je u...
počeše lju iti jed i d uge, plačući" IV, . S i su ugledali jed o o e,
s atko je idio s oje. Taj se p izo po a lja je ojat o od p og sus eta čo jeka s
o e : z ače je iječi p elazi u uz ik i ushit, u iz aze za koje iječi isu do olj e.
Razlikuju se oni koji more vide prvi put i koji ga prepoznaju, oni koji su ga
po o o ugledali i koji u se aćaju. Po etko ga s aki put idi kao p i put: to

ovisi i o samome moru.
More je apsolutno, njegovi su nazivi relativni. Mediteran je nazivan i
Sje e i i Juž i o e . He odot ga je, putujući po Egiptu, idio a sje e u i po
je u ga azi ao o eia thalassa IV, . Nazi Juž o o e sus eće o a

e esa s i ka ta a: čak i u geog afskoj poe i "La Sfe a" G. Datija spo i je se
Ma e del Sud. A iosto ga a početku "Bijes og O la da" zo e: d'Africa U mare.
Poznavaoci izumrlih jezika napominju da se u civilizacijama, koje su strane svijeta
o ilježa ale oja a, aše o e z alo zele i ili ijeli o e . A api su saču ali

naziv Bijelo more (al-bahr al-a ad : to se ojo oz ača ala zapad a st a a. I
Turci su tako nazvali mediteransko more (Ak-de iz , Buga i takođe . U sta iji

a od i pjes a a Juž ih Sla e a spo i je se, uz si je, i ijelo o e, i to e
sa o o da kada se talasa. I u o og čko jeziku taka azi ije epoz at,
u atoč sta o hele skom predanju. Crveno more (Erythros pontos) bilo je nekad
ijeli I dijski o ea : e a je oja z ačila Istok. Da aš je C e o o e Egipća i