Page 78 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

p oz aše Mo e t ske ia 'ša i - tako ga ilježi i Le i o opti u A adeusa
Pe o a još . godi e, st . . C o o e Po tos Ei ei os i a eo ič u
eti ologiju: p idje eu e os, što z ači gostolju i o, za ije io je a ei os
egostolju i o , kak i se uči ilo t agači a za zlat i u o : pos ijedi je

ožda pučka eti ologija, koja je sta ope zijskoj iječi akseana (taman, crn)
promijenila smisao.
C o se ojo o ilježa ao Sje e . U "Ka ali" alazi o pot de za az a
z ače ja oja. U dijelo i a Balka a, a edite a ski o ala a i edaleko od
njih, ima toponima i hidronima u kojima se, vjerojatno, kriju naznake pravaca ili
st a a s ijeta: ijeke C i i Bijeli D i , čije su ode pos e alik jed a a d ugu,

jednako kao Bijeli i Crni Timok u Srbiji, ili Crni i Bijeli Iskar u Bugarskoj. Tako je
ožda ilo i s C o Go o i Al a ijo al a - bijela), s Crvenom i Bijelom
Hrvatskom (Croatia Alba - Dalmatia Inferior), koje se pod tim nazivima spominju u
zapisima popa Dukljanina. Na drugoj strani, Bijeli i Plavi Nil, koji je prije bio zeleni,
a ode takođe a slič a tu ače ja. Ažu a o ala od a apskog a zak, što z ači
pla ila i u to slučaju ze ljopis a oz aka, a e o ilježje pose a pla et ila.

Smione tvrdnje nekih jezikoslovaca predstavljaju Pelazge ili Pelaste, starosjedioce
Helade koji su nam navodno donijeli lozu i maslinu, kao bijeli narod, koji je dao
ime "pelaško " ili ijelo o u pelagos ? . Zasta i o p ed ti edite a ski

pretpostavkama.
Mo e je iđe o s o ale u az i oja a, u s i p elje i a od oga i
zele og, kao s e o i kao zlato po jeseči i ili a su u, kao ulje i kao sol da ju ili
oću, ed o poput neba u Vergilijevim metaforama (caeruleum mare), tamno kao
vino u epitetonima Homerovim (oinops). Gdje smo vjerovali da su posrijedi same
oje ili slike, po ekad su ipak ile p aktič e oz ake: p a i ili st a e s ijeta. Ne
ogu se ti e po eći utje aji aših p edodž i ili tlap ji: o i su, u atoč s e u,
p ido ijeli da se pojedi a i e a p ih ate, ustale ili za ole. Podsjeti o još jed o
a uže jet o a az ih oja, koje oz ača aju st a e s ijeta a sta i ka ta a, i

priznajmo skromno, zajedno s Borgesom koji je volio Mediteran, poznavao ga i
zapisao u "Plovidbi", u zbirci "Blizak mjesec" godine 1925: "More je prastari jezik
koji e u ije odgo et uti". I ao sa te iječi a u u ist ažujući azi e o a,

listajući az e ječ ike po o skih a oda, ispisujući stranice "Mediteranskog
brevijara", napose ovaj glosar.
Mediteran je sastavljen od mnogih manjih mora. Ona se nazivaju,
p i ijetio je eć Isido Se iljski, "po pok aji a a" ili "po narodima" ("a gentibus:
Tuscum, Ligusticum, Dalmaticum", itd.), "po otocima", "po ljudskim sudbinama",
"po uspo e a a a k alje e", "po o ičaji a sta o ika", čak i "po gazu
goveda" (a bovis transitu: Bosphores, Orig. XIII, 16).