Page 80 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

jugu i a sje e u ze lje; te o e je opći azi za ko ti e tal e, pale to e
pose i, ga i o u Ge o i ili ta a o u A uzzi a jesu egio aliz i. Već su
Pompejani, po Strabonu, s podsmijehom govorili o susjedima iza prvih brežuljaka
Nu e ia, Nola, A e a . U Bi liji, u "K jizi Si aho oj", spo i ju se es ošlji osti
iz eđu Žido a iz u ut aš josti i Filisteja a s o ale L, , : je ojat o su i o i

davali nadimke jedni drugima, koje Sveto pismo nije smatralo dostojnim
spomena. A api s oje go štake azi aju ž ali, Buga i za s oje kažu Balka dži.
Naša iječ ža a e z ači a ijeloj o ali isto: jed o se tako zo e ko ti e tala ,
d ugi put susjed, Talija . U uglađe oj f a uskoj te i ologiji postoji azi
culterreux, koji se ne da prevesti. Provansalci imaju svoje nazive za Francuze,

Katalonci za Aragonce, Dalmatinci za Vlahe iz Dalmatinske zagore, Bokelji za
Crnogorce, i sve tako redom. Te su uloge odavno poznate, i u komedijama i u
tragedijama, na mnogim otvorenim pozornicama Mediterana.
Na odi su silazili a o e i azi ali ga azličiti i e i a.
Iz i ši a Jad a sko o e, Juž i su Sla e i čuli g čke i o a ske azi e za
p izo koji se p ed ji a ot o io. Neki filolozi t de da su a ječja koji a su
govorili promijenila fonetiku i p ilagodila je okoli i. Zad žali su lastitu iječ o e.
U sus etu s G i a slušali su thalassa: tako su počeli z ati alo e, o e koje se
talasa. Nazi pelagos saču ao se a jugu Jad a a, oko otoka Sipa a pelagat z ači
loviti dalje od obale, na puči i; otočići skupi e Palag uža a Jad a u, kao i Isole

Pelagose juž o od Ape i a, do ili su po je u i e . Od iječi kolpos ostao je a
ekoliko jesta, oko Elafitskih ili Jele jih otoka kulaf: ići a kulaf z ači lo iti a
puči i; od te je iječi došao e etski goljo, koji je postao s eopći azi o .
O jaš je ja uz o e ajčešće su oskud a. O i koji su oda o a o u e
azi aju ga odo , čeljad s kop a često ga tako zo e. Naši su p e i do ijeli iz

p ado o i e iječi lađa, od, ko a lja , eslo, jed o. Jarbola nisu imali: on je od
lati skog sta la. I ali su lastitu udi u, osti, š e, ežu. O u posljed ju,
kojo su lo ili po ije i, posudili su usput Mađa i a i Ru u ji a, u čiji se

jezi i a zad žala. Riječ lak tako su sta i Sla e i z ali ežu potegaču p euzeli
su sje e i k aje i G čke i jo e za ije ili a tički g iphos o to e is p o piše
jezikoslo a Peta Skok u k jizi "Naša po o ska i i a ska te i ologija a
Jad a u", Split . Od sta o ika ekadaš je i ske p o i ije i iza tske
teme, od Ili a i dal ati skih Ro a a, došlja i su ašti ili ošt o azi a: za i e
kak e p ije isu jeli, za sp a e koji a isu aspolagali, za o uđa kak i se isu

služili. Talija i, apose Mleča i, z ali su iše o o u: od jih je s atko po ešto
aučio a Mediteranu.
Češki polihisto i filolog Ko sta ti Ji eček pokazao je kako sla e ski jezi i
i aju ogo zajed ičkih azi a za ijeke i ode uopće, iše egoli za o ale i o a