Page 102 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 102
ratna odšteta koju je nametnuo Francuskoj nije takva da izbaci nje
mačke zapadne susjede na duže vrijeme. Francuzi su lakše otplatili
odštetu nego što je Bizmark računao. Od ideje da vodi novi rat sa Fran
cuskom je odustao, čim su Britanci pokazali da nećedozvoliti dalju
promjenu odnosa snaga u njemačku korist. Ipak, najveći Bizmarkov
problem bio je odnos Austrije i Rusije. Istisnuvši je iz Italije i Nje
,
mačke, on je austrijske interese okrenuo ka Balkanu gdje se Austrija
neminovno morala sukobiti sa Rusijom. Mogućnost da se Austrija ras
padne pri čemu bi Njemačka dobila njemačke države iadransku
j
obalu, a Rusija prilično slobodne ruke na Balkanu, sigurno je odgo
varala i Njemačkoj i Rusiji, ali su Francuzi i Englezi stavili jasno do
znanja da to ne bi tolerisali. Zato se Bizmark opredijelio da se postavi
kao zaštitnik Austrije u njenom potencijalnom sukobu sa Rusijom. Na
isti način na koji se postavljao prema Italiji, koju je štitio od Francuske.
Time je, naravno, otežavao poziciju i Rusima i Francuzima, ali ujedno
se izlagao riziku eventualnog saveza između Francuske i Rusije. Na
ravno, u početku je takav savez izgledao nemogućim,er su ideološke
j
razlike između Rusije kao branitelja starog poretka i Francuske kao
inspiratora i idejnog lidera liberalizma bile prevelike. Postojala je i
jasna razlika u Bizmarkovom odnosu prema Rusiji i Francuskoj. On
je sve pokušao kako se Rusija i Njemačka ne bi udalile u potpunosti.
j
Bizmarkova diplomatska vještina je bazirana na činjenicama
da svi znaju daje Njemačka najjača, na njegovom uvjrenju da vrije
e
r
me radi za Njemačku i konačno, njegovoj politici odžanja statusa quo.
k
Rezultat te vještine biće savez tri carstva (Njemače, Austrije i
Pruske).168
k
Najveća opasnost za Njemačku prijetila je od Englese, pa će
tako uskoro britanski premijer Bendžamin Dizraeli nadmudriti Biz-
marka, de fakto prisilivši ga na Berlinski kongres. I pored reformi,
Rusija je relativno zaostajala za Njemačkom. Usled velikog nje-
i68 vidjeti u: Henri Kisindžer, D ip lo m a tija , str. 95-101,135.
101