Page 102 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 102

ratna odšteta koju je nametnuo Francuskoj  nije takva da izbaci nje­
     mačke zapadne susjede na duže  vrijeme.  Francuzi su lakše otplatili
     odštetu nego što je Bizmark računao. Od ideje da vodi novi rat sa Fran­
     cuskom je odustao,  čim su Britanci pokazali da nećedozvoliti dalju

     promjenu odnosa snaga u njemačku korist. Ipak, najveći Bizmarkov
     problem bio je odnos Austrije i Rusije.  Istisnuvši je iz Italije i Nje­
                                                  ,
     mačke, on je austrijske interese okrenuo ka Balkanu gdje se Austrija
     neminovno morala sukobiti sa Rusijom. Mogućnost da se Austrija ras­
     padne  pri  čemu  bi  Njemačka  dobila njemačke  države  iadransku
                                                        j

     obalu, a Rusija prilično slobodne ruke na Balkanu, sigurno je odgo­
     varala i Njemačkoj  i Rusiji, ali su Francuzi i Englezi stavili jasno do
     znanja da to ne bi tolerisali. Zato se Bizmark opredijelio da se postavi
     kao zaštitnik Austrije u njenom potencijalnom sukobu sa Rusijom. Na
     isti način na koji se postavljao prema Italiji, koju je štitio od Francuske.
     Time je, naravno, otežavao poziciju i Rusima i Francuzima, ali ujedno
     se izlagao riziku eventualnog saveza između Francuske i Rusije. Na­
     ravno, u početku je takav savez izgledao nemogućim,er su ideološke
                                                   j

     razlike između Rusije kao branitelja starog poretka i Francuske kao
     inspiratora i idejnog lidera liberalizma bile prevelike. Postojala je i
     jasna razlika u Bizmarkovom odnosu prema Rusiji i Francuskoj.  On
     je sve pokušao kako se Rusija i Njemačka ne bi udalile u potpunosti.
                                                  j
            Bizmarkova diplomatska vještina je bazirana na činjenicama
     da svi znaju daje Njemačka najjača, na njegovom uvjrenju da vrije­
                                                   e
                                                 r
     me radi za Njemačku i konačno, njegovoj politici odžanja statusa quo.
                                                    k
     Rezultat  te  vještine  biće  savez  tri  carstva  (Njemače,  Austrije  i
     Pruske).168
                                                         k
            Najveća opasnost za Njemačku prijetila je od Englese, pa će
     tako uskoro britanski premijer Bendžamin Dizraeli nadmudriti Biz-
     marka,  de fakto prisilivši ga na Berlinski kongres. I pored reformi,
     Rusija je  relativno  zaostajala  za  Njemačkom.  Usled velikog  nje-



     i68 vidjeti u:  Henri Kisindžer, D ip lo m a tija , str.  95-101,135.



                                 101
   97   98   99   100   101   102   103   104   105   106   107