Page 227 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 227
kontinenta, stvaranja zajedničke obrane i stvaranja trgovine koja bi
prednost davala zemljama Latinske Amerike s ciljem stabiliziranja njihovih
gospodarstava u toj krizi.
Predsjednik Portillo se u Meksiku suočavao s rastućim ekonomskim
haosom; odlučio je prihvatiti važan, iako ne najbitniji, vid programa
LaRoucheove Operacije Juarez. U zakašnjelom pokušaju da zaustavi odljev
kapitala iz banaka, koji je dosegao razmjere krize, 1. septembra Lopez
Portillo je objavio meksičkom narodu da se privatne banke u Meksiku
nacionaliziraju, uz plaćanje odštete vlasnicima, zajedno s tada privatnom
središnjom bankom, Meksičkom bankom (Bank of Mexico), kao dio niza
interventnih mjera za uspostavu financijskog reda i zaustavljanje odljeva
kapitala iz zemlje i iz banaka koji je prijetio krahom ukupne nacionalne
ekonomije.
U svom trosatnom govoru koji je prenosila nacionalna televizija,
Portillo je napao privatne banke kao “spekulativne i parazitske”, i u detalje
opisao odljev kapitala koji su te banke preusmjerile iz meksičkog programa
industrijalizacije u špekulacije dolarima i nekretninama u Sjedinjenim
Državama. Radilo se o ukupnoj svoti od 76 milijardi dolara, što je bilo
jednako ukupnim vanjskim kreditima uzetim tokom prethodnih deset
godina radi industrijalizacije zemlje.
Lopez Portillo je bio uspostavio donekle prijateljske odnose s
Ronaldom Reaganom i lično je obavijestio Reagana o svom dramatičnom
potezu da jasno pokaže kako je to životno pitanje za opstanak nacije a ne
neodgovoran radikalizam protiv Sjedinjenih Država.
Potom se predsjednik Lopez Portillo pojavio pred Općom skupštinom
Ujedinjenih naroda u New Yorku, 1. oktobra. Apelirao je na zemlje
cijeloga svijeta da zajednički djeluju kako bi spriječile “povratak u Srednji
vijek”. Ispravno je identificirao uzrok krize financijskog sistema kao
rezultat politike nepodnošljivo visokih kamatnih stopa i strahovito niskih
cijena sirovina.
Postoje “jedne škare koje prijete da će prerezati zamah razvitka
postignut u nekim zemljama i presjeći mogućnost razvitka u ostalim
zemljama” ustvrdio je meksički predsjednik. Zatim je otvoreno upozorio
na mogućnost jednostrane obustave otplate duga zemalja Trećeg svijeta ako
se spriječi iznalaženje rješenja od zajedničke koristi. “Obustava vraćanja
kredita nije ni ne čiju korist i nitko je ne želi. Ali, hoće li do nje doći ili
227