Page 571 - Albert Pike - Moral i Dogma
P. 571

Od  Aram;  posebno  se  odnosi  na  severnu  granu  Semitske  porodice  jezika,  uključujući  Sirijski  i
  Haldejski. Aramejski jezik ima istoriju dugu 3.000 godina. To je bio jezik administracije carevina i jezik
  obožavanja božanstva. To je originalni jezik u velikim delovima biblijskih knjiga Danijela i glavni jezik
  Talmuda. Verovalo se da je Aramejski bio Hristov mater-nji jezik. Savremeni aramejski se danas govori
  kao prvi jezik u mnogim razbacanim zajednicama među Asircima. Izvor: Oxford English Dictionary, El.
  Ed.


  38

     Baruch Spinoza, rođen kao Benedito de Espinosa (1632-1677) — ili Benedict de Spinoza—je bio
  holandski filosof. Misao i snaga Spinozinog rada nisu spoznati tokom njegovog života. On je u XVIII veku
  postavio temelje Prosvetiteljstvu i mo-dernom biblijskom kriticizmu uključujući i savremeni koncept ja,
  sebe, i univerzuma, i smatran je za najvećeg racionalistu XVII veka. Njegov najveći rad je posthumno
  objavljena Etika, u kojem se suprotstavio Dekartovom dualizmu uma i tela i koji mu je doneo priznanja
  zapadnih filosofa. U Etici, Spinoza je napisao poslednje nesumnjivo remek delo na Latinskom, u kojem su

  se fine teorije srednjovekovne filosofije konačno okrenule protiv sebe i potpuno raspale. Ipak, od kako
  je nazvan jeretikom, Spinozini sudari s vlastima su postajali sve veći. Na primer, upitan od dva člana iz
  njegove sinagoge, odgovorio je da Bog ima telo i da se o tome u svetim spisima ne kaže ništa drugačije.
  Kasnije  su  ga  napali  na  stepenicama  sinagoge,  nožem  i  uzvicima  jeretik.  Imao  je  radikalne  teološke
  stavove koje je iznosio u javnosti. Kao filosof, kaže za njega Steven Nadler, biograf: Nema sumnje daje
  on govorio samo 0 onim idejama koje će se kasnije pojaviti u njegovim filosofskim radovima. U tim
  radovima,  Spinoza  poriče  besmrtnost  duše;  snažno  odbacuje  shvatanje  o  proviđenjskom  Bogu—
  Bogu  Abrahama,  Isaka  i  Jakova  i  tvrdi  da  ni  zakoni  nisu  bukvalno  dati  od  Boga  i  da  oni  nisu  više
  obavezujući  za  Jevreje.  Spinoza  je  ukazivao  da  Bog  postoji  i  da  je  apstraktan  i  da  nije  otelotvoren.
  Spinoza je shvatao Boga i Prirodu kao dva imena iste stvarnosti; uglavnom, kao jedno, fundamentalno
  suštastvo, koje je osnova univerzuma i čiji su niži oblici-jedinke u stvari načini i modifikacije, da su sve
  stvari određene s Prirodom da postoje, i da stvaraju posledice, i da se taj složen lanac uzroka i posledica

  može shvatiti samo delimično. Izvor: Encyclopedia of Philosophy, Second Edition; Donald M. Borchert,
  Ed. in Chief; 2006; Vol. IV; str. 169-193.

  39

  Samarićani  ili  Šamerim  (čuvari,  kako  su  oni  sebe  zvali)  su  bili  podeljeni  u  dve  grupe:  Dositeane  i
  Sabaje. Sabaji su kasnije postali poznati kao Kushaniyya, današnji Samarićani su iz te grupe. Kushaniyya

  su  odbijali  da  izgovaraju  božansko  ime  i  zamenjivali  su  ga  izrazom  Shema  (Aramejsko  za  IME).
  Dositeani su, s druge strane upotrebljavali božansko ime ali, pošto oni više ne postoje, nije moguće znati
  kako  su  ga  izgovarali.  Mnogi  naučnici  tvrde  da  je  izgovor  božanskog  imena  Yahweh  tačno,  zbog
  objašnjenja Samarićana zapisanih na Grčkom, koji pišu to ime kao YaBe. Samarićani najčešće izgovara-
  ju heth, veth, waw, pe ife kao b. Ali, ovi naučnici ne uspevaju da shvate da Samarićani, kao i rabini,
  zamenjuju Ime drugom rečju kada naiđu na Ime zapisano u Tori. Samarićani, nasuprot rabinima, ne čitaju
  Adhonai  kada  naiđu  na  Božje  Ime,  već  YaBe  ili  na  Samarićanskom  izgovoru  YaFe  (Lepi).  Izvor:
  Encyclopedia Britannica: ed. 1911; Vol. XXVI; str. 769.


  40

     Za drevne grčke matematičare geometrija je bila krunski dragulj u njihovoj nauci s kojom su ostvarivali
  potpunost i savršenstvo metodologije koju ni jedna grana nauke nije mogla da ostvari. Oni su proširili
  obuhvat geometrije na mnoge druge vrste geometrijskih slika, krivih linija i površi; oni su promenili njenu
  metodologiju pokušaja i nagađanja u logičku dedukciju; shvatili su da geometrija izučava večne oblike ili
   566   567   568   569   570   571   572   573   574   575   576