Page 573 - Albert Pike - Moral i Dogma
P. 573

44

     Immanuel Kant, (1724 - 1804) nemački filosof, koji se opšte centralnom figurom moderne filosofije.
  Smatrao je da ljudski koncept i kategorije strukturišu naš pogled na svet i njegove zakone i da je razum
  izvor moralnosti. Njegova misao i dalje ima najveći uticaj na današnja razmišljanja posebno u oblasti
  metafizike, epistemologije, etike, političke filosofije i estetike. Kantov najvažniji rad Kritika Čistog Uma
  (1781),  težio  je  da  razum,  zajedno  s  iskustvom,  ispuni  prostor  neuspešne  tradicionalne  filosofije  i
  metafizike. Nadao se da će prekinuti jedan period spekulacija u kojima su objekti izvan iskustva shvatani
  da podržavaju ono što je on video kao neplodne teorije, uz suprotstavljanje skepticizmu mislilaca kao što
  je Dejvid Hume. Najvažniji elementi njegove Kritike Čistog Uma su Duša, Svet i Bog; i posebno, u vezi
  sa  kosmologijskom  koncep-cijom,  početka  i  Kraja  Sveta,  Jedinstva  ili  Nejedinstva  vrhunskih  čestica

  Stvari, Slučajnosti kroz Slobodu ulu kroz potrebe Prirode. Bio je povučen i tih čovek, nikada nije odlazio
  iz svog grada i nije se ženio. Izvor: Chamberss Encyclopedia; Vol. V.; 1878.g.; str. 772.

  45


  Latinski epicyclus, grčki; epi - na + cyclos - krug. Odnosi se na krug koji se obrće oko (unutar ili spolja)
  drugih kru-gova; time se stvara epicikloid ili hipocikloid. To je krug čiji je centar na obimu većeg kruga.
  Izvor: Euroword Dictionary, El. ed. 2006.

  46


  Upotrebljena  je  reč  miserere,  na  latinskom  imaj  milosti  u  imperativu,  prva  je  reč  u  55.  Psalmu
  Davidovom u Bibliji i 51. Psalmu u Vulgati, koja znači Imaj Milosti prema meni, može da predstavlja
  muzičku obradu tog Psalma, ili zahtev za milošću, pa čak i odeća koju nosi pokornik ili pokajnik. Ovde se
  odnosi na muzičku obradu - pesmu. Izvor: English Oxford Dictionary; El. Ed..

  47


  Fran^ois de Salignac de la Mothe-Fenelon, šire poznat kao Fran^ois Fenelon (1651 -1715), plemić, bio je
  francusko-ro-manski Katolik, nadbiskup i teolog, pesnik i pisac, liberalnog opredelenja. Danas se pamti
  prvenstveno kao jedan od naj-većih zagovornika kvajetizma (religijski misticizam) koji je nastao 1688. i
  čiji je on bio vođa, i po grubom napadanju fran-cuske monarhije. Papa mu je zabranio knjige i oduzeo mu
  njegovu diocezu. Izvor: Encyclopedia Britannica, El. Ed. 2006.


  48

  Christian  Johann  Heinrich  Heine  (1797-1856)  je  bio  novinar,  esejista  i  jedan  od  najvećih  nemačkih
  pesnika romanti-čara sa svetskom reputacijom. Pamti se uglavnom po njegovim lirskim pesmama, čuvena
  je  njegova  Buch  der  Lieder  (1827),  od  kojih  su  mnoge  muzički  obrađene  od  velikih  nemačkih
  kompozitora. Izvor: Encyclopedia Britannica, El. Ed. 2006.
   568   569   570   571   572   573   574   575   576   577   578