Page 69 - Naomi Klein - "Ne" Nije Dovoljno

No te su priče problematične. Ne možete dati glas osobi koja otvoreno
podjaruje mržnju utemeljenu na rasnom podrijetlu, spolu ili tjelesnim sposob­
nostima, osim ako ta pitanja ne smatrate važnima. 1 ako ne smatrate živote

ljudi koje takva retorika (kao i potezi koji proistječu iz nje) dovodi u stvarnu
pogibelj manje vrijednima od vašeg života kao i života ljudi sličnijih vama.
To možete učiniti samo ako ste voljni one druge kategorije ljudi žrtvovati u
ime vlastitog (mogućeg) probitka. Grubo rečeno, glas za Trumpa možda ne
odražava aktivnu mržnju, no iza njega se, u najmanju ruku, skriva neugodna
ravnodušnost.
Rasne i spolne odbojnosti koje su velikim dijelom omogućile dolazak
Trumpa na vlast nisu nikakva novost. One su sveprisutne diljem povijesti,
jačaju i slabe sukladno dodatnim stresovima i izazovima. No, postoje duboki
i temeljni razlozi zašto je Trumpova inačica prastare taktike toliko uspješna
upravo u sadašnjem trenutku. Neki od njih povezani su s promjenama statusa
bijelog muškarca, no to je samo dio priče. Trumpu je pobjedu osigurao način
na koji su se ti gubici unutar društvenog statusa nagomilali povrh gubitaka
na području temeljne ekonomske sigurnosti.
Oni, najteže pogođeni neoliberalnim programima - ukidanjem socijalnih
prava i deregulacijom banaka - nisu Trumpovi bijeli glasači, nipošto. Ti pro­
grami u velikoj su mjeri ugrozili financijski status crnačkih i latinoameričkih
obitelji; upravo su te zajednice pretrpjele najteže rezove usluga.
Štoviše, naličje neoliberalnih ekonomskih programa koje je dijelove populacije
izgnalo iz formalne ekonomije bila je eksplozija državnog aparata s namjerom
uspostavljanja nadzora i ograničenja: militariziranje policije, pojačavanje gra­
nica, pritvaranje imigranata i masovna uhićenja. Četrdeset godina otkako je
započela neoliberalna revolucija, doživjeli smo da je broj ljudi iza rešetaka u
Sjedinjenim Državama porastao za otprilike 500 posto - fenomen koji nesraz­
mjerno pogađa Afroamerikance i Latinoamerikance, iako su i bijelci također
završavali unutar tog sustava.
Također je važno primijetiti da Trumpova biračka baza nije većinski siro­
mašna - čine je ljudi sa solidnim srednjim primanjima, s tim da većina njih
zarađuje između 50.000 i 200.000 dolara godišnje (pri čemu je brojka kon-
centriranija na donjem dijelu tog raspona). Budući da velik dio Trumpovih
glasača nije siromašan, neki tvrde da ih ekonomska kriza nije mogla potaknuti
da glasuju za njega.
No pritom se previđa bitan čimbenik. CNN-ova analiza izlaznih anketa
otkriva kako je Trump osvojio 77 posto glasova onih koji su tvrdili da im je
financijsko stanje „lošije" nego prije četiri godine. Drugim riječima, možda
su i dobro zarađivali u usporedbi s državnim prosjekom, no mnogi su izgubili
tlo pod nogama. A gubici su nastali davno prije.