Page 285 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

objektivne) metode proučavanja duševnih pojava;

priznao sam da, samo tim putem možemo nešto naći.
Sada vidim da sam put nije valjan. Objektivna

metoda je nedostatna i neprikladna za proučavanje

pojava svijesti. Nužna je druga metoda. Sve nas
upućuje na to da se s pozitivističkom metodom može ići

samo po određenim uvjetnim pravcima. Znanost nije
učinila ni koraka prema objektivnoj spoznaji subjektivnog

i ona, očito, to nije u stanju. Objektivno znanje temelji
se na subjektivnom i bez subjektivnog ne može

postojati. Subjektivno, pak, sasvim lijepo može

postojati bez objektivnog. Ako strogo analiziramo bit
objektivnog znanja, vidjet ćemo da se ono sastoji od
subjektivnih elemenata. Već smo djelomice napravili

takvu analizu kad smo govorili o prostoru i vremenu.

Protežnost u prostoru i protežnost u vremenu prvi su
uvjeti objektivnog postojanja. Međutim, oblike

protežnosti stvari u prostoru i njezino postojanje u
vremenu stvorio je subjekt koji zamjećuje stvar i oni

ne pripadaju samoj stvari. Ova misao dopušta nam
da odustanemo od pretpostavki o finim stanjima

materije, energističkim i psihofizičkim emanacijama

itd. Sve te pretpostavke imaju zajednički
nedostatak: one ne obraćaju pažnju na to da je

materijalnost (ili energističnost) složeno svojstvo
koje ne pripada stvari, već našoj zamjedbi stvari.

One ne uzimaju u obzir to da materijalnost ne može
pripadati stvarima koje mi ne zamjećujemo kao

materijalne, kao što stvarima ne mogu pripadati neka

svojstva materijalnosti bez drugih. Materija se ne
sastoji od atoma, već od našeg osjećanja atoma.

Ako nema osjećaja (barem potencijalno), nema ni
materije. Da je materija nemjerljiva, nevidljiva, nema