Page 288 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

Indijska filozofija razlikuje četiri stanja svijesti:

spavanje, san, budno stanje i stanje apsolutne svijesti -
»Turiya« (Drevna mudrost, Annie Besant).

Prema našoj terminologiji ta četiri stanja svijesti bila bi:

potencijalno stanje svijesti, svijest u mogućnosti (san);
iluzorno stanje svijesti (viđenje snova), tj. neodvajanje Ja

i Ne-Ja, objektiviranje svojih načina predočavanja; zatim
»jasna svijest« (budno stanje), odvajanje Ja i Ne-Ja i na

kraju nepoznato četvrto stanje svijesti o kojemu naša
znanstvena psihologija ima vrlo nejasnu predodžbu, -

ekstaza.

U uvodu Taylorova prijevoda Plotina, G. R. S. Mead
povezuje terminologiju Shankaracharya, učitelja

staroindijske škole Advaita - Vedantin s Plotinovom
terminologijom.

»Prvo ili duhovno stanje bilo je ekstaza; iz ekstaze

svijest je zaboravila sebe u dubokom snu; iz dubokog
sna probudila se iz nesvjesnosti, no još uvijek unutar

sebe, u unutrašnjem svijetu snova; iz snivanja na kraju
je prešla u posve budno stanje, u vanjski svijet osjeta.«

Ekstaza je Plotinov izraz. On je posve istovjetan

staroindijskom izrazu Turiya.

Ideja indijskih filozofa i Plotina je ta da se »apsolutna

svijest« (tj. kozmička ili svjetska), razbijajući se na
pojedinačne »zrake« ili »iskre« na neki način rasipa,

pretvara u vlastiti potencijal ponovljen beskonačno
mnogo puta, to jest da stvara beskonačnu količinu

mogućnosti svijesti. Iz tog stanja »zrake« se skupljaju,
no ostaju zatvorene u sebe i stvaraju »subjektivno«

stanje odražene svijesti sna. U takozvanom budnom
stanju svijest je okružena stvarima koje su u

pojavnom svijetu izgradili njezini osjetilni organi i