Page 334 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

stoga ni duša ne može biti ništa različito od njega,

nikada ne može tvrditi da odvojeno i neovisno postoji.
Nadalje, budući da Brahman treba pojmiti kao

savršeno, pa, prema tome, kao nepromjenljivo, duša se
ne može shvaćati kao zbiljska preinaka ili izopačenje

Brahmana.

Zatim, ako Brahman nema početka ni svršetka, niti
može imati dijelova, onda ni duša ne može biti dio

Brahmana, već čitav Brahman mora biti prisutan u
svakoj pojedinačnoj duši. To je isto što i Plotinovo

učenje, koji je jednako čvrsto vjerovao da je Istinsko
Biće u cjelini prisutno u svakom dijelu svemira . . .

Filozofija Vedante ostaje pri temeljnom uvjerenju da su

duša i Apsolutno Biće ili Brahman u svojoj biti jedno...

Osnovno načelo filozofije Vedante jest da u zbilji ne
postoji i ne može postojati ništa osim Brahmana, da je
Brahman sve...

U Indiji, kao i svagdje, čovjek najprije zamišlja da

je on u svom individualnom, tjelesnom i duhovnom
značaju nešto što postoji i da svi predmeti

vanjskoga svijeta također postoje kao predmeti.

Idealistička filozofija je poljuljala tu kao svijet staru
predrasudu, u Indiji temeljitije no igdje.

Neznanje (koje stvara podjelu između pojedinačne

duše i Brahmana) može se otkloniti samo znanjem,
a to znanje ili vidya, koje Vedanta pruža, pokazuje

da je svo naše obično znanje jednostavno

posljedica neukosti ili neznanja, da je ono
nepouzdano, lažno i prolazno ili, kako to mi

možemo izraziti, ono je pojavno, relativno i uvjetno.
Istinito znanje ili potpuni uvid ne može se postići

osjetilnom zamjedbom ili zaključivanjem. Prema
ortodoksnim vedantistima samo Sruti ili otkrivenje