Page 21 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

motrili kakvi im galebovi idu ususret te po tome sudili o obali uz koju pristaju i za
koju se ežu. Veza posada s gale o i a jed a je od sta ih taj i ako eć taj e

moram spominjati) i mora i pomorstva u isto vrijeme, osobito na Mediteranu gdje
je najstarija.
P izo i o a i s ega što je uza j, jego a sta ja, od azi e a, su a i
oblaka u njemu, boje koje poprima dno na dubini i u pliči i, ka e , pijesak ili alge
po d u, ta a i p ozi a jesta uz o alu ili dalje od je, p ijelazi iz eđu jed ih i
d ugih, o e juta je i eče je, d e o i oć o, s akidaš je i ječ o oglo i
se navesti mnogo pridjeva koji se u takvim opisima a e , s ako se či i - tako je
barem na Mediteranu - da o je u i jego u izgledu i a što eći i daje to doista

až o.
Često se po a lja kako jet o i, alo i, st uje o koji a isa do olj o
govorio, ali se one podrazumijevaju), njihove stalne i prolaz e eze utječu a

po aša je oso a i zajed i a.
Ti e se oge poja e e ogu o jas iti. Pita o zašto se u edite a ski
ze lja a, koje se diče ajsta ijo de ok a ijo , toliko očito ala pot e a ili

p i id pot e e za č sto autok atsko lašću. P etpostavku da su moreplovci s
Medite a a p e ijeli dijalektiku aspušte osti i p isile, a a hije i ti a ije u
Lati sku A e iku, gdje se o a u ećala p e a az je i i a a i toga ko ti e ta,

nitko nije uspio dokazati.
Razlike eđu o ala a e daju se azu jeti. Apeninska strana Jadrana, na
p i je , postepe o se izdiže, dok o a alka ska laga o to e. P u su izgulile u e
p eko a og o a, sa sje e oistoč e st a e u če u eka pučka je o a ja ide
os etu po iže ih i u ijeđe ih ; d uga, istoč a, zaklo ila se iza kopna i stvorila
ogo otoka i zalje a. O a je s ojedo o osila jake šu e, koje je u Dal a iji
p o ijedila p aktič ost Mletaka. Sla e ska ep aktič ost ije ih uspjela po o o

podići. Na spo p aktič og i ep aktič og duha ailazi o po ijelo Medite a u,
i s ove i s one njegove strane.
Različite su i ste sa e ze lje od jed oga k aja do d ugog. O e se e ide
a isti ači kad i p ilazi o s o a ili pak kad stoji o a č sto tlu, uz o alu:
e kasta ze lja eđu ka e je z a a: e i a ; o a si kasta ili pepeljasta,
koja izgleda kao da je s a od ka e a po egdje je a je ili iše pješča a, a

nekim je jadranskim otocima stoga zovu sarbun, salbun ili bijela zemlja); zatim je
tu crna zemlja (crnica), rijetka i cijenjena u ovim predjelima, reklo bi se neovisna
od ka e a; tu je apoko o ič a, s eđa ze lja, koja je ista kao i d ugdje u
E opi, Maloj Aziji, dijelu Af ike. Vegeta ija o lači ili s lači, sk i a ili ask i ka a
jiho u a a i o ličja, ije ja s e og afije od p igode do p igode. Sasta i o ise
aj iše o to e kako se pod o ak i su e aspadao ka e i koliko su u to e