Page 18 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

događaja u ijek p e alo. Kiš i a po guštirnama i bunarima imala je, za mnoge s

Medite a a, okus oskud a djeti jst a i eutaže ih a ih žeđi.
Neko će ožda poći za uko da az sta i sa e o ale, ači e a koje su
povezane s morem, mjesta gdje su njihove veze potpune i trajne a gdje
djelo ič e i slučaj e, p osto e a koji a su o e i kop o iz i e i jed o s

d ugi i o e a koji a isu i eće ikada iti, dijelo e koji su sp e i za doček ili
p ije i o e koji e t pe da i se p iđe ili doplo i do jih.
Razni oblici i sastavi, razdiobe zemlje i raslinja, kamena i svjetlosti,
s akojaki otpo i i ustup i, e daju se sažeti: go o i o o stije a a ili g e e i a,
žali a, o lu i a, o pijesku i p ži i, plaži, igalu, o tjes a i a a je ili iše

opas i , o u ali ali ili alu u , d agi ili d aži i , o orskim spiljama manjim i
eći , o adu, gazu, tu egdje kažu atu , h idi ili h idi i , siki, kjeli ili
kje ti, liti i, su o atu, p o o to iju. Te poja e ili p izo i e ogu se oz ačiti

samo konkretnim imenima ili opisima, bez apstraktnih pojmova ili apozicija
o jas iti p i je i e zašto su ka e e g o ade egdje ostale jelo ite i
kompaktne a drugdje, premda im je sastav gotovo isti, smrvljene u komade ili
izdjelja e u o lutke, kako su o dje postale ploče, a e ili glatke, o dje h idi i
grebeni, hrapa i ili ošt i poput sječi a . Na sloje i a stije a očita aju se epohe

prapovijesti, pomaci tla i njegove rasjeline, odvajanje dijelova od cjelina ili
pripajanje jednih drugima te razne druge pojave, tektonske i arhitektonske. Tko
z a što ti p izo i a duguje mediteranska arhitektura: jonska ili dorska, ona koja
je astala p ije ili poslije jih? Neka su jesta, oglo i se eći ez p etje i a ja,
d a atič a: ta o gdje je ka e pos e sat t ili gdje t u e, kad su s jega zde a i
raslinje ili kora, kad mu iz ijaju a po ši u žile ili ži i. P e i ući po to e

otk i a o u se i pozi geologa. Geologija Medite a a je pouč a.
O zalje i a, a ji i eći , a je ili iše ot o e i o u, si et ič i ili
negeometrijskim, gostoljubivim ili odbojnim, govorilo se s ushiće je ili
p ijeko o . Nije ih pot e o opisi ati. I tu je pos ijedi tašti a, po eza a ožda s

o o otoč o : zalje se često astoji p ikazati kao ijelo o e. Taka su status
dobili, ne samo u pokrajinskim atlasima, Ligursko, Tirensko, Alboransko,
Mramo o i Azo sko o e, Le a tsko takođe i još po eko. I Jad a se z ao Goljo

di Venezia. S druge strane, Sidra ili velika Sirta ostala je samo zaljev. To nije jedini
slučaj: o to e je odluči ala oć ija st a a, e ijeli Medite a .
Za o ske spilje peći e, g ote, koje ist ažuju pose i geolozi t di se da
su azličite od o ih kop e ih. Ne z a ogo o ji a: jed e su lako dostup e,
d uge teško p istupač e, o e ezopas e, o e ispu je e opas osti a. Mo a se
za o iti da se uđe u eke od jih, sag uti gla u u barci (ako im prilazimo barkom)
ili čekati da se o e spusti. Boje su i azličite ili a e stječe o doja da su