Page 22 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

sudjelo ale oda i laž ost koje dolaze od o a: i sa a je ze lja tako uo liče a

morem, Mediteranom.
Na af ičkoj st a i, tlo se s e iše p edaje pijesku što je dalje od o a. U
Ma oku i Alži u ogo je e i e, a g a i a a stepe, a je ili iše plod e. U

Tunisu mjestimice ima i crnice, napose uz oaze ili na uzvisinama. Dalje na istoku,
u Li iji, u dijelu Egipta i Palesti i, s je juju se ajčešće pijesak i pješča a ze lja:
ova posljed ja žuća je od o e ka e ite u sje e iji edite a ski k aje i a,
ako ije pos ijedi fata o ga a. Idući p e a Blisko istoku do Li a o a i Si ije,
ijele ili žutosi e a i e p elaze s e iše u p a u, s eđu ze lju, po egdje u
i u. Tako se a e čini onome tko ne poznaje dovoljno sve te krajeve, koje i
ije lako upoz ati. U juž oj Špa jolskoj tlo izgleda ajslič ije po s oji

osobinama onom u Africi, kao da su se tu kontinenti najkasnije odijelili. Nije
isključe o da taj a lji i doja dolazi i od p isjeća ja, po ijes ih i kultu ih, kao

što su suko i Špa jolske s Af iko , p odo i Ka taža a, a apska os aja ja, itke sa
Sa a e i a i Mau i a, ožda i eka k jiže a djela koja o to e go o e, kad a
da p oiz edu iluzije o az i st a i a, pa čak i o ze lji. Apenini i dijelovi Balkana
i aju zajed ičkih oso i a i u geologiji ili geog afiji, ali se azlikuju u po ijesti.
C i a u uk aji skoj a i i, z a a če ozjo , azlikuje se od o e edite a ske

iše ego C o o e od ašega. Možda je i to jeda azlog što ga mnogi ne
s at aju dijelo Medite a a: iše z og ze lje ego z og sa oga o a.
O sta o i i a o ale teže je go o iti ego i o če u d ugo . O i sa i o
se i go o e a azličite ači e: eđu so o ili p ed d ugi a. Nije oguće
pobrojiti na ovome mjestu s e st a i iz s akod e i e s koji a ži e, pot epšti e i
a i i e koje ko iste, p ed ete, po agala ili p i o e koji a se služe te apose
iječi i azi e koje a e a sa o Jad a u, pogoto u a ijelo Medite a u:

morska sol i maslinovo ulje, suha smokva i slana srdela, vino, bevanda i kvasina,
da iža a koja je za ije ila a fo u, gušti a ili gustije a, ka e i a, a ilo i
ko o a, ko opi, še, kasete i pala ga i, šk i je i auli, kajić, t a akul i a ka

s ića i a, leut, a e a i ata a, koza, to a , ula i pantagana (ona s broda ili ona
iz kantuna), salamura i marinada, kukumar i balancana, gradele i padele raznih
eliči a, pogača, pašta, šalša, uza a, udet i uja es, f itula, f iga je i lešada,

marenda, makar oni i makaronska literatura, ribanje i ribarsko prigovaranje,
ćakula i azgo o ugod i, spiza, peška ija, utiga i ošta ija, po ist e i šku e a
ji a, lu i i, la te e i fe ali u lu i i a uli i, te a a i od i a u a a i i p iči, lođe i

pergole na provincijskim slikama, portuni, balkoni i balature, sula i šufit a h
kuće ili u agolasti pjes i a a, e a da i šku i a da čo jeku s ašta pad e a
pa et kad poč e tako a ajati , đa di i a ji i eći, gita a i se e ata, fjaka i
dolčefa je te, la u , šuga a , ka e a, sjesta i fešta, dišpet i ešti a, uće iliti