Page 26 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 26

p oši uju  ili  i   se  dodaju   o a:  zašto  su  že e  tako  teško  odje e e  u  topli
                k aje i a,  u  zakopča i   halji a a  st oga  k oja,  jed olič ih   oja,  s  pok iti
                kosama  i  dijelovi a  li a,  o dje   a a o   ili  čado o ,  o dje  sit o  splete i
                kosa a? Zašto  uška  i  egdje pok i aju  e sa o gla u  ego i čelo, čak i pleća,
                kapo ,  klo uko   ili  kefijo ,  dok  d ugdje,  u  isto   pod e lju,  izlažu  su  u  ili

                 jet u i čelo, i gla u, i čita a pleća? Da li su oni koji vjeruju u Boga i mole mu se
                 iše odijelje i jed i od d ugih s oji   je a a i  olit a a  ego o i koji  e  je uju
                i ne mole se? Kako Mediteranci gledaju na druga mora i obale?
                         To  e pita je izazi alo  iše od d ugih: u o oj k o i i   aj iše go o i  o
                Jad a u  i   ožda  uopća a   st a i  koje  se  sa o   jega  tiču.   Teto i aju  li  se

                pomorci na svim morima i obalama?
                        Zašto  su   ugali e  i  pod uglji  i  u  p i o ski   g ado i a  tako  ok ut i  i
                nemilosrdni? Jesu li okrutniji i nemilosrdniji nego drugdje? Ima li prirodnih bisera
                 a  aše   o u i zašto ih  e  ože  iti? S ije li,  apoko , o aj tko  ije o i isao
                šti u   a    odu,   eisp a e   ač e  u  ko o i,  užeglo   asli o o  ulje,  kat a   po
                šk e u,  p ijes u  pok a e u   i u  u  po tu  i  još   eke  tak e   o je e,  go o iti  o
                Medite a u? Pisati o  je u? Ni jed o od tih pita ja  ije iz išlje o. O a se  e

                mogu razvrstati kao druga. Oni koji ih postavljaju sami su se podijelili. Promatrao
                sa  ih u  az i  p igoda a: služili su se figu a a, po agali gesta a - prstima,
                licem, laktom, itd. - o kojima u glosarima Mediterana nema spomena.
                        Mediteranske se psovke razlikuju od onih na kontinentu.
                        U   eki   se  jezi i a  iz iču  ili  iz ikuju  uz  po oć  kopulati  og  glagola,
                bludne  radnje  s  bogovima,  svecima  ili  srodnicima:  tako  psuju,  na  primjer,
                No og  i, Tu  i, Juž i Sla e i, Al a  i i još  eki. D ugdje se,  ez tak og po oć og
                glagola,  ogo i, s e i ili s od i i o aju spolo a do ode u  ezu sa ži oti ja a kao
                što  su  pas  ili  p asa    oso ito  p asi a ,  ja a ,   aga a   ili  kuja:  taka   je  o ičaj
                proši e   u  Italiji,  Špa jolskoj,  u  Katalo iji,  P o a si  i  još   eki   katolički
                 i iliza ija a te poz aje  eći   oj i ači a. I u jed oj i u d ugoj katego iji ističu se

                p ok eati  i o ga i i  jiho e fu k ije te sta o iti p idje i, skatološki, kop olalič i
                ili pak sak a e tal i. Juž jački za os u osi, kako u lakše pučke  ešti e tako i u
                 lasfe ije dostoj e pakla,  a ji ili  eći dio tijela, po ekad  ijelo, pokazujući ga ili
                 udeći. Lati ski digitus i pudi us ili g čki katap go  p edsta ljaju u to  pogledu
                neku  vrstu  de i uti a.  U je e je  ili,   olje   eći,  osjećaj  daje   edite a ski  s od

                providniji  i  otvoreniji  nego  onaj  u  drugim  podnebljima  (stari  su  zvjezdoznanci
                taka  sta  pod žali, a i  eki su  u geog afi  ili sklo i  p ido ijeli su,  ožda, da
                iz az  pso ača  posta e  još  iz a  iji  i   epos ed iji.  S eto  pis o  i  sta i  zako i i
                p ed iđali su st oge kaz e za g ijehe i p ijestupe te   ste. Po ož i su Žido i de ali
                sa se e dijelo e odjeće u p isut osti o ih koji hule  a Boga.
   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31