Page 19 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 19

tak e: i  pla a, i  ta  o od a, i  zele a,   ožda su gušće. S jetlost, gdje je i a,

                izgleda kao da je tekuća. P etposta lja se da u spilju  e p odiru ni valovi, ni vjetar.
                Nije uvijek tako. U nekoj ima, u nekoj nema sjena. Koralja nisam ni u jednoj vidio.
                Jeka  je  u  s akoj  pose  a.  Ri e  su  d ukčije  od  o ih  o  koji a  se  p iča.  Na

                Medite a u je   ogo p iča o spilja a:  i  oć i s o i  isu od  jih pošteđeni.
                        Zde  i i aju  iše i e a, o is o o to e koliko su du oki i kak a je  oda u
                 ji a: iz o  a, kiš i a,  očata s  alo soli.
                        Zo e o  ih  i  stude  i a  i  klade  i a,   ajčešće   u a i a:   azi i  i   se
                o ič o  ije jaju idući od o ale p e a u ut aš josti. Sliče spilja a i peći a a, ali
                ta slič ost  ije oso ito  až a. Važ ija je sa a  oda u  ji a, pogoto o u k aje i a

                gdje je nema. Gradovi i obale bili su poznati po svojim izvorima i bunarima, po
                 ji a  su  do i ali  i e a.  Zde a   ži e   ode  da  o  je  opje a .  I ao  je   azličita
                z ače ja od sta ih   e e a do  aših:  io utočište i od o ište,  jesto  lago ijesti

                i  ilj puto a ja,  učilište takođe   žeđ se  ajteže pod osi k aj stude  a .
                        K stio i e  su  pose  i   u a i:  u osile  su  s ježi u  u   aziliku,  u    ije e
                 elikih   ući a. Po pučko   je o a ju  ut i a  u a a sad ži ili ču a  ijelu isti u: u

                to su  je o ali i uče i ljudi.
                        U si o aš iji  k aje i a, kak i su pojedi i dijelo i Jad a a ili po eki g čki
                otok,  u a  koje  je  ije a  ka e oga ok a isklesa  i uk aše   azi a se ponekad
                fo ta o .   Na  sliča   se   ači    it e   a   oli a,  u  dijelu  Dal a ije,   azi aju

                kolo a a.  Ako u to e  idi o sk o  ost  iše  ego p etje i a je, tak i p i je i
                zaslužuju da  udu  a ede i: poetika sk o  og još  ije sači je a  a Medite a u.
                        I  svjetionici  su  jed a  od   edite a skih  zaduž i a,  koju   e  s ije o
                p epustiti sa o služ a a o ale ili plo id e. Raz  sta aju se o ič o po sta i i ili
                 eliči i,  ači u g ad je ili  jesti a  a koji a su podig uti,  to i a ili oto i a s
                kojih  svijetle:  valja  razmotriti  i  to  kako  su  ok uže i   o e ,  kolika  je   jiho a
                izd oje ost ili osa a, u kak oj su  ezi s  aj liži  luka a i i aju li sa i  aka u da
                posta u luko  te,  apoko , za koga s ijetle i  a čiji  puto i a  se ti e tal o

                se  go o i  takođe   da  i   je  s jetlo   ostalgič o,  treptavo,  isprekidano  i  si.).
                Svjetionici dobivaju dostojno mjesto na pomorskim kartama velikog razmjera, a i
                u  sjeća ji a    odolo a a   isu  izosta lje i:  p etje a a  zah al ost   ije  odlika

                Medite a a a, p e da   ogo o eća aju u času kad se zah aljuju  op avdava ih,
                dodaj o uzg ed, to što sa i  je uju u s oja o eća ja o da kad ih daju . Posade
                s jetio ika, koje  iše sliče  a  edo  ike  ekadaš jih sa osta a  ego  a  o  a e,

                 e očekuju pose  u zah al ost. Nji a su po ekad pos eće e slike u do o i a
                onih koji su izgu ili s oje  aj liže  a  o u: e   oto je pučka i poga ska  je a, čiji
                su hramovi najbrojniji na Mediteranu.
                        S jetio i i i aju zajed ičkih   ta sa sa osta i a, koje p os ijeće i lai i  e
   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24