Page 27 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

Arapske nam psovke nisu poznate, ali pretpostavljamo da ih ima i da nisu
laže od aših. A api, či i se, k iju pso ke od k šća a, kao i že e, ali ih e
uspije aju u ijek sak iti. Za ije e pasjih ući a, kad pusu topli jet o i koji

po ućuju duh i is pljuju tijelo, kad sa o o e e z a što i sa sobom, neke
iječi postaju teške, žestoke, eod je e e: o i koji ih izuste kas ije se kaju. Za

pso ače ispaštaju i iskupljuju jiho e g ijehe eliki uče i i, pusti ja i, de iši,
kojih je, po ožjoj od ed i, a Medite a u ilo iše ego igdje.
Mjere i utezi isu isti a s i o ala a, a edite a ski se ožda iše
razlikuju nego na drugim. Od razdoblja do razdoblja mijenjale su se ili
p ilagođa ale, p e a p ilika a ili pogod osti a. Nadlež ost ad ji a dijelile su

vjera i trgovina, zakon i znanost. Statuti mediteranskih gradova propisivali su
o as e je e ja i aga ja kao i kaz e za o e koji ih se isu p id ža ali. Mje e i
utezi u iz a oj su ezi s po etko i ap etko , s lašću i d ža o . To su sh atili

aju iji lada i, o i čiji su p ofili ajduže ostali na odmjerenim kovanicama,
bakrenim, srebrnim ili zlatnim. Numizmatika je povezana s mjerama. Kovani je
o a io a ji ili eći uteg. Uz eči u da ije s e u o u sko ao je si o aš iji

puk Mediterana, sebi za utjehu.
Izmjene mjera i utega ostavljale su tragove u povijesti, koji su i danas
idlji i. Bi lijske je e apustili su eć sta i k šća i. Ri ije p ih atio oge od
o ih iz G čke, koja u je ila uzo o . Ve e ija je ko istila i g čke, i i ske, i

lastite. Tu i su s e je ili s oji a ši o . A api su u eli d ukčije je e od o ih
koje su poz a ali af ički a odi u jiho u zaleđu. U Špa jolskoj je ladalo
t adi io al o i alst o, ako što je Re o uista potis ula A ape i izg ala Žido e
jed ako kao i p ije toga: po ekad su se iše azliko ale mjere Majorke i Minorke

nego one koje su bile na snazi u Napulju ili Palermu, Marseilleu ili Avignonu.
Sla e i su u doti aju s edite a ski o ičaji a apustili s oje poga ske je e

zad ža ajući utege. U Italiji je teško ilo aći d a sa ostal a g ada s jednakim
ači o je e ja, čak i u istoj pok aji i. Ne t e a se čuditi što otoča i poput

B ita a a eće lako p ih atiti edite a ske siste e: eta i kilo eta , g a i
kilogram i si.) O e e i a u koji a su a t go i a i t ž i a a postojala jesta
za provje u je a i utega, s ažda i a, ka ta i a, tezulja a, izdu lje ji a u
ka e u za odgo a ajuće zap e i e ulja, soli ili žita, go o i se kao o epo at oj
p ošlosti. O k aje i a gdje se još poštuju pučka je e ja, a a a i p i liž a, kao
što je ijeh i a ili ulja, to a d a, šaka soli, oka aš a, ze a pap a, sk upul

pošte ja i to e slič o, p iča se kao o s et i oto i a. Ta o gdje su utezi a je
ili iše slič i, i up a e su zajed ičke. Veze go o a i je a utega e ogu se
objasniti odnosima kopna i mora.
Na edite a ski t ž i a a, apose po i a i a a, je ilo se i agalo a