Page 54 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

d uge ste. Zausta ljao sa se a jesti a gdje su ekada ile luke, t ažio ih a

ka ta a uspo eđujući o o što je od jih ostalo s o i što su ile: Salona, Aquileia
i H Ad ia a Jad a u, S a is i Lil aeu , Phokaea piše i katkad i e a
esigu i g afija a ptole ejskih ta ula , d ije Caesa eae, a af ičkoj i a
aloazijskoj st a i, d a Ptole aisa takođe , jeda u Li iji, d ugi u Fe ikiji, do a

p ista išta a K eti, k aj Laseja, koja se spo i ju u "Djeli a apostolski ", Ta z u
Kilikiji poz at po Kleopat i i ati a, i lijski Ta šiš ču e po s o odo lju
e z a se toč o gdje je io , Apollo ia i Be e ika s jed e i d uge st a e
ki e aičkoga poluotoka, Heraclea i Theodosia na Krimu (do njih sam dolazio samo
kop o , Do juž o od Ka ela, Apsa os od kojega je p eostao ali Oso a
p e la i što spaja otoke C es i Loši j a ji a sa dugo o a io , K the a a

ajjuž ije od jo skih otoka, K the i. Mnoge su luke promijenile ime, neke su
pos e iščez ule. Njiho a po ijest eće iti apisa a ako eć ije ila.
Povijest starih karata ne kanim ovdje ponavljati, njihovu znanost ne treba
o jaš ja ati: o e a e ogu otk iti li e Medite a a, ego tek o e na njegovu
licu.

Karte su postojale od davnina, ali ne znamo kakve su bile.
Pratili su ih zapisi logografa (o vjetrovima i strujama, otocima i grebenima,
pitkoj odi, pogod osti a ili kuš ja a plo id e , ali i o i isu saču a i. He odot
je na svojim pe ipli a po Le a tu idio ak e e ploče a koji a ijahu u ta i

"s a o a i s e ijeke", ali u ih fe ički o eplo i isu htjeli pokazati iz liza.
Ka ta je ila dio st ategije: po o ski a odi g ado i, d ža e, o a ču ali su je u
taj osti. G čko joj je i e ilo pi aks: tako su se z ale i ploče za pisa je, i
ast ološke ta li e, i eliki katalozi. Hekatej iz Mileta lju itelji općih oz aka

dodaju uz njegovo ime "otac geografije", kao i uz Herodotovo "otac historije"),
naziva karte periodima zemlje, a Apolo ije Rođa i , u "A go auti i", zo e ih
kij eis: to su ile ploče, slože e kao pi a ide, a koji a su se ispisi ali i zako i, i

zavjeti, i Homerovi epovi. U tom su redu, u povijesti Mediterana, najstarije karte.
Pojam putovanja i pojam plovidbe bliski su jedan drugome, ponekad se
za je juju ili poisto jećuju. Na odi s o a azlikuju ih i dijele iše ego d ugi.
G čko p eda je od aja pe iplous od a a asisa. Pe iegesis je o ilazak kop a i

mora, kao i sam opis takva obilaska. Obrisi zemaljskih i morskih prostora
p edsta lje i su a az i podloga a i u azličiti t a i a: a gli e i ploča a,

u kovini ili kamenu, na drvetu, pergamentu ili papirusu, u mozaiku, po tkanini,
sagu ili tapise iji, a o u, zidu ili olta u. O podlozi i t a i ije o isio sa o ačin
predstavljanja mora nego i mjesto koje njegova slika ima u redu stvari. Salomon
je, g adeći eliča st e i h a Jah i u Je uzale u, dao da se od ko i e izlije o e
u obliku kruga, trideset lakata u opsegu a pet visoko, sa po tri volujska lika sa