Page 12 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 12

st a a a. Ističu se  a Medite a u, s  jega  ožda i potječu.

                        Ta o gdje je   ogo otoka teško je  ladati ze ljo . Otoča i to  e  ije e
                do olj o i  e izgledaju s et iji  z og toga. Oto i  a je po ažu  ego što se to

                 isli da se  ad lada ili p ido ije  o e. Postoje otoč i ok uzi i  a ko ti e tu, s
                poto uli  i  e idlji i  luka a ili  ez  jih. Teško je  eći jesu li tu  ekoć doista  ili

                otoci  u  rasporedu  kopna  i  mora  ili  tek  treba  da  budu.  Pomicanje  kontinenta
                s akod e  a je poja a. Može o slutiti sut aš ju ka tu,  ožda  olju,  ožda go u
                od da ašnje.
                        Z a ost   e  pos ećuje  ti   pita ji a  p e iše    ige:   alo  tko  haje  za
                takoz a o   i zula  ošću,   ate ijal o   i  duho  o ,  st a  o   i  iz išlje o .
                Valja  p epustiti z al i a da kažu što  isle o  to e, odati i   o oliko  p iz a ja

                koliko ga  udu zaslužili. Medite a  će i tako p ih atiti o o što  u odgo a a.
                        P etposta lja  se  da  su  poluoto i  u   olje   položaju  od  otoka  i  da  i aju
                lakšu  sud i u.  Tak a   as  uopća a ja  do ode  u  za ludu.  S i  poluoto i   isu
                jednako  na  moru:  jednima  more  oplakuje  tek  polovicu  obale,  drugima  gotovo
                 ijelu; o dje su dio č  ste ze lje, ta o p ipadaju d ugi  poluoto i a,  eći  od

                sebe. Tri velika mediteranska poluotoka - Pirenejski, Apeninski i Balkanski - nisu u
                 ijelosti  poluoto i:  teško  je  ut  diti  dokle  jesu  i  gdje  to  p estaju   iti.  Zašto  na
                p i je  i Tu is  ije p oglaše  poluotoko ? To pita je  ije  eu jes o.
                        Poluoto i  koji  su  dijelo i  d ugih  poluotoka   liski  su  po  s o   položaju
                oto i a, ali se  a s aki od  jih  e  ogu p i ije iti ista  je ila. O to e odlučuje
                mnogo stvari: sama zemlja,  ožda  iše  ego  o e. U Italiji su Ga ga o i Sale ti a
                poluotoci po prirodi, dok je Kalabrija otok bez mora, premda je sva na kopnu.
                Pelopo ez je p o oje  Ko i tske p e lake zad žao s e što je i ao kao poluotok i

                 ešto do io po  h kao otok.
                        Hagion Oros  (Sveta Gora) otok je duha  na poluotoku Halkidike, u Egeju.
                Ist a je  ila,  a Jad a u, i otok, i poluotok, i zaleđe. Pelješa  je  o ao  iti  iše

                otok  nego  poluotok,  ogradio  je  sam  sebe  stonskim  zidinama.  Na  svim
                mediteranskim obalama ima takvih dvojnosti: one nisu samo zemljopisne naravi,
                 ego i  o al e. S poluotoka  ije u ijek lakše otići  ego s otoka, je  želja da se ode
                 ije  eća:  aka e su  ožda lakše ost a lji e, ali su  a je odluč e. Razlike iz eđu

                otoka i poluotoka ne smiju se stoga zapostavljati: poluotoci su oko nas, na svim
                stranama Mediterana.
                        Lučke  kapeta ije   astoje  u ijeti   eda  u  od ose  luka  i  posada,  služ e  i
                plovidbe, poslova i pustolovine. U lukama kojima je more sklono i gdje je kopno
                p istupač o, o e su z ačaj e po s ojoj ulozi i utje aju. Po ekad su uočlji e i po
                z ačajka a g ad je: stilo e lučkih kapeta ija za e a ili su dosad p ouča atelji
                g aditeljst a.  Kapeta ije  se   azlikuju  od  o ič e  ad i ist a ije:   jiho i  gla  i
   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17