Page 81 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

. "Ges hi hte de Se e ", I, st . , Gotha . P ouča ajući topo i iju a
istoč oj o ali Jad a a aš je st uč jak Peta Ši u o ić zaključio: "Ni h atska

toponimija ni zemljopisna nomenklatura ne mogu potvrditi da su Hrvati posve
ovladali morem i da su za sve potrebe u vezi s geomorfonimima, pomorstvom,
ribarstvom, brodarstvom, brodogradnjom - ži lje je a o u i od o a - iz ašli

jezič e ek i ale t e iz aze i st o ili potpu u i potpu o s oju talaso i ijsku
terminologiju" "Istoč ojad a ska topo i ija", st . , Split . Za utjehu,
ože se a esti i išlje je talija skog st uč jaka M. Co telazza, koje se od osi a
d ugu o alu Jad a a, a aše učitelje: "U talija sko po o sko leksiku
apsolutno prevladava komponenta kopnenog porijekla" (v. "Bollettino

dell'Atlante linguistico Mediterraneo", VIII-IX, 1966-1967, pp. 67-77).
S i s o ipak ođe i a ze lji. Teško je p osuditi koliko je tko začet ik a
koliko ašti ik a Medite a u, kad je jed o a kad d ugo: alja azliko ati

po o sku ješti u od sa oga osjeća ja o a.
Imenima i oblicima brodova nije lako odrediti porijeklo i p ipad ost. Riječ
a ka, koju su p ih atili goto o s i a odi, e z a se čija je. P etposta lja se da

dolazi iz staroga Egipta.
Egipća i su je takođe od ekoga p euzeli. Ra ili su je Fe iča i i Pu i, G i i
Rimljani. Najstarija barka zvala se, u mnogim jezicima, drvo (na arapskom al'ud od
čega dolazi leut, talija ski i špa jolski leg o i le o . Lađa, koja je altosla e skog

po ijekla lodia, od oldia , takođe je z ačila d e i t upa o oksil . Ko ije e
lati ske iječi a is zatječe o u sa sk tu, u g čkom, u keltskim govorima, u
a e ski dijalekti a: e z a se čija je ila. Ni po ijeklo galije galea, galeo e,
galeota, gale a itd. ije azjaš je o, p e da je plo ila po s i o i a i

spo i jala se, s po oso ili očaje , a s i jezi i a: i Me e -Liibkeov
"Romanisches etvmologisches W6rterbuch" nije ustanovio odakle dolazi.
Talijanski etimolozi C. Battisti i G. Alessio pretpostavljaju da je "relikt iz ilirskog
supst ata p oši e og od dal ati skih o ala do Ve e ije" . "Dizio a io

etimologico italiano", s . II, Fi e ze : galea i ila eka sta ko jače
testuggi e , koja, kad se k eće, sliči lađi s jed i ili d a eda esala. I ko a lja
dolazi iz G čke ko a io , ušla je u sla e ske jezike p ije seo a a oda, ože se

dovesti u vezu s imenom nekoga kukca ili raka (karabos, v. Aristotel: "Historia
animalium", 531b, 25). Ti primjeri, kao i mnogi drugi koje ne kanim nabrajati,
odaju zajed ičke o like, t o e, etafo e. Po ekad - gdje ne vidimo prvoga
iz o a ili počela - kao da iječi i st a i iz a jaju iz samog mora, Mediterana.
Brod se povezuje sa starim slavenskim glagolom bresti- edo, što z ači
gaziti, p egaziti, p ijeći p eko ode. Po ijeklo u je, očito, ko ti e tal o.
"Po o ski ječ ik" Rado a a Vido ića Split , lizak "Po o sko glosa u"