Page 123 - Rudolf Štajner - Teozofija

elementarnog carstva. — U životinjskom svijetu uz
sposobnost rasta i razmnožavanja dolaze još osjet
i nagon. To su očitovanja duševnog svijeta. Biće njima
obdareno pripada tom svijetu, od njega prima utiske
i utječe na njega. Svaki osjet, svaki nagon koji nasta­
je u nekom životinjskom biću proizlazi iz dubina
životinjske duše. Oblik je trajniji od osjeta i nagona.
Može se reći da kao što se promjenjivi biljni oblik
odnosi prema krutom obliku kristala, tako se osjetni
život odnosi prema trajnom živom obliku. Biljka
se u neku ruku sva predaje oblikotvornoj snazi raz­
vijajući za svog života uvijek nove oblike. Prvo zameće
korijenje, zatim lišće, zatim cvjetove itd. Životinja
završava s jednim u sebi zaokruženim oblikom razvija­
jući u njemu vrlo promjenjiv osjetni i nagonski život.
A taj život ima svoju opstojnost u duševnom svijetu.
Kao što je biljka ono što raste i što se razmnožava,
tako je životinja ono što osjeća i što razvija svoje
nagone, koji su za životinju ono bezoblično što se
razvija u uvijek novim oblicima. Konačno, svoja pra-
slikovna zbivanja imaju u najvišim regijama zemlje
duhova, ali su djelatni u duševnom svijetu. Tako
u životinjskom svijetu postoje uz bića-snage koja
kao osjetilno-nevidljiva upravljaju rastom i razmno­
žavanjem i druga bića koja su u duševnom svijetu
sišla još stupanj niže. U životinjskom su carstvu kao
majstori koji uzrokuju osjete i nagone, bezoblična
bića koja se zaodijevaju duševnim ovojima. Ta su
bića oni pravi graditelji životinjskih oblika. Područje
kome pripadaju u duhovnoj se znanosti može označiti
kao treće elementarno carstvo. — Uz sposobnosti
koje su navedene za biljke i životinje, čovjek je obda­
ren sposobnošću da osjete prerađuje u predodžbe
i misli i da svoje nagone ureduje mišljenjem. Misao