Page 124 - Rudolf Štajner - Teozofija

koja se kod biljke javlja kao oblik, kod životinje
kao duševna snaga, u čovjeku se javlja kao misao
sama u svom vlastitom liku. Životinja je duša; čovjek
je duh. Duhovno je biće sišlo još jednu stepenicu
niže. Kod životinja izgrađuje dušu. Kod čovjeka je
uvrlo u samu tvar. Duh je prisutan unutar čovjekova
osjetilnog tijela. A budući da se pojavljuje u osjetilnom
ruhu, može se pojaviti samo kao onaj blijedi odsjaj
što ga predstavlja misao o duhovnom biću. Pojavlji­
vanje duha u čovjeku ovisi o uvjetima fizičke organi­
zacije mozga. — Ali je duh zato postao unutarnje
čovjekovo biće. Misao je forma što ga bezoblična
duhovnost poprima u čovjeku, kao što u biljci po­
prima oblik, a u životinji dušu. Time čovjek nema
izvan sebe elementarno carstvo koje bi ga izgrađivalo
utoliko što je on misaono biće. Njegovo elementarno
carstvo radi u njegovu osjetilnom tijelu. Samo utoliko
što je čovjek biće koje ima oblik i osjete, na njemu
rade istovrsna elementarna bića kao kod biljaka i
životinja. Međutim, misaoni organizam kod čovjeka
potpuno izgrađuje nutrina njegova fizičkog tijela.
U čovjekovu duhovnom organizmu, u njegovu do
savršenstva izgrađenom živčanom sistemu, u mozgu,
očituje se na osjetilno vidljiv način ono što kao ne-
osjetilno biće-snaga radi u biljkama i životinjama.
Na temelju toga kod životinja se razvija osjećaj same
sebe, a kod čovjeka svijest o sebi. U životinji se
duh osjeća kao duša; još se ne osvještava kao duh.
U čovjeku duh sebe spoznaje duhom iako to postiže
fizičkim putem — mišlju. — U tom se smislu trostruki
svijet dijeli na sljedeći način: 1. carstvo praslikovnih
bezobličnih bića (prvo elementarno carstvo); 2. car­
stvo oblikotvornih bića (drugo elementarno carstvo);
3. carstvo duševnih bića (treće elementarno carstvo);