Page 641 - Albert Pike - Moral i Dogma
P. 641

Confessio Fraternitatis (Ispovest Bratstva RC). Uticaj ovih dokumenata, koji predstavljaju najhvaljeniji
  Red  mističnih  doktora-filosofa  i  promoviše  Univerzalnu  Reformaciju  Čovečanstva,  podstakao  je
  entuzijazam koji je istoričar-ka Frances Yates nazvala Rozenkrojcersko Prosvetljenje. Rozenkrojcerizam
  je  bio  povezan  s  Protestanstvom  i  posebno  sa  Luteranstvom,  a  njihov  manifest  je  bio  suprotstavljen
  Rimskom  Katoliđzmu  i  njegovoj  većoj  sklonosti  dogmi  nad  em-pirizmom.  Oni  su  pripisali  svoju
  filosofiju  i  nauku  Mursima  (naziv  za  Urde  ili  hindustanski  jezik),  tvrdeći  da  su  one  bile  čuvane  120
  godina  sve  dok  se  intelektualna  zrelost  nije  razvila  do  određenog  nivoa.  Rani  okultni  filosofi
  sedamnaestog  veka  kao  što  su  Michael  Maier,  Robert  Fludd  i  Thomas  Vaughan  su  se  interesovali  za

  Rozenkrojcerovski  pogled  na  svet.  Prema  istoričaru  Davidu  Stevensonu,  on  je  uticao  na  Slobodno
  zidarstvo  kada  se  pojavilo  u  Škotskoj.  U  kasnijim  vekovima  mnoga  ezoterična  društva  su  tvrdila  da
  izvode svoje doktrine, u celini ili delovima, iz prvobitnih Rozenkrojcera. Nekoliko savre-menih društava
  su  nastala  na  izučavanjima  Rozenkrojcerizma  i  sličnih  učenja.  Ono  što  mi  znamo  o  Društvu
  Rozenkrojcera su zaista samo izolovani pojedinci koji su početkom XVII veka imali zajedničke stavove
  (koji su ih očigledno povezivali i bili jedina veza s društvom); jer, o društvu koje održava svoje sastanke,
  koje ima svoje oficire, nema nikakvih tragova. Prema brojnim radovima očigledno je da su pisci koji su
  smatrani  Rozenkrojcerima  bili  moralni  i  religiozni  reformatori,  i  da  su  koristili  tehnikalije  hemije
  (alhemije)  i  generalno  nauke,  kao  medij  kroz  koji  su  iznosili  svoja  mišljenja  u  kojima  postoji  doza
  mistiđzma  ili  okultizma,  koje  su  poznavali,  prepoznavali  i  širili,  samo  sledbenici.  Izvori:  Ad.  1:  The
  Catholic Encyclopedia; Charles G. Herbermann; Vol. XIII; str. 433-436. Ad. 2: Encyclopedia Britannica;
  Ed. XI; 1911; vol XXIII; str. 737.


  18

  Odnosi se na nešto što se nosi oko vrata kao amulet ili zaštita, talisman, povezuje se s francuskom reči
  pentacol, pen-dacol (XIV vek) ukras, dragulj i, od korena pend - je visiti, i isto je što i pendant - privezak
  koji visi oko vrata. S obzirom na to da je jedan oblik pentacle i pentagram ili zvezdani - pentagon, sama
  reč je povezana s Grčkom reči pente (pet). Koristi se kao simbol, poseban magični privezak na kajišu,

  traci ili lančiču. U magiji je isto što i pentagram; često je magijski simbol, kao heksagram ili šestokraka
  zvezda, koja nastaje iz dva preklopljena trougla. Najčešče se pravi od kože, metala, kamena, papira.. .na
  kojima su urezani simboli duha ili energije, nacrtani ili urezani. Oblici ili prikazi mogu biti dati s obeju
  strana.  Takođe,  vrlo  poznat  znak  je  Solomonmov  Ključ,  oblik  s  pet  tačaka.  Pentakl  i  pentagram  su  u
  suštini sinonimi, a mogu se razlikovati ako imaju krug oko sebe ili su, bez kruga. Izvor. English Oxford
  Dictionary E. Ed.

  19


  Alkahest (ili alcahest) je pretpostavljeni univerzalni rastvarač koji ima moć da rastvori svaku supstancu,
  uključujući i zlato. Veruje se da je naziv dao Paracelsus (1493-1541), na osnovi reči alkal, preuzete iz
  Arapskog  jezika.  Ali,  tačno  poreklo  reči  je  nepoznato.  Paracelsus  je  pominje  u  Members  ofMan,  i
  kažepostoji takođe i duh alkahest, koji deluje efikasno najetru: on odbija, čuva i brani od bolesti... Oni
  koji  žele  da  koriste  taj  lek  moraju  da  znaju  kako  se  on  priprema.  Verovao  je  da  je  on  u  stvari  bio
  filosofski kamen. Mogući problem s alkahestom je da, ako on rastvara sve, kako onda može da se sačuva,
  a da ne rastvori sud. Izvor: The Encyclopedia ofMagic and Alchemy, Rosemary Ellen Guiley; 2006 by
  Visionary Living, Inc. str. 12.


  20

  Fenomen  koji  se  može  nazvati  Hermetički  jezik  Hermetičkih  predanja,  da  bi  se  razumeo,  ne  u  smislu
  Aleksandrijske  škole  Gnosticizma  ili  na  tekstove  Corpus  Hermeticum,  ili  u  smislu  koji  je  on  dobio  u
   636   637   638   639   640   641   642   643   644   645   646