Page 28 - Nil Nidli - Zakoni zdravlja i izlečenja
P. 28

DOBRE VESTI O RAKU                                                      27
                          2. Sprečava aktivnost velikog broja odbram-  Amerikanci, kao celina, populacija sa visokim
                       benih ćelija.                         rizikom, očekivalo bi se da ishrana ima veći uti-
                          3. Podstiče umnožavanje kanceroznih ćelija.  caj.
                          Dr E. D. Vajnberg, autor ovog istraživanja je  Rezultati japanskog istraživanja nisu jedini
                       zaključio: “Procedure povezane sa smanjiva-  sa takvim rezultatima. Druga istraživanja su
                       njem... uzimanja gvožđa, mogu da pomognu u  takođe povezala ishranu mesom sa rakom
                       prevenciji i kontrolisanju neoplastičnih bolesti  dojke. Jedan takav primer obezbeđuje norveško
                       (raka).”                              istraživanje na preko 14.000 žena. 118 U ovom
                                                             istraživanju, one koje su jele meso pet ili više
                       Ishrana mesom povećava rizik od       puta sedmično upoređene su sa onima koje su
                       raka dojke                            jele meso dva puta sedmično ili manje. Veći
                                                             potrošači su imali skoro dvostruko veći rizik od
                          Veći broj istraživanja pokazuje snažnu
                       povezanost između ishrane mesom i rizika od  raka dojke.
                       raka dojke. Pre nekih 20 godina, dr Takeši
                       Hirajama (Takeshi Hirayama) je izneo niz izu -  Kako meso deluje na telo u pogledu
                       zetnih opažanja u vezi sa rakom dojke u Japanu  raka dojke?
                       u desetogodišnjem istraživanju na 140.000  Postoji veći broj mogućih objašnjenja za
                       žena. Rezultati su sažeti u tabeli 8. 114  vezu između ishrane mesom i rizika od raka
                                                             dojke. Tu spadaju mnogi već predstavljeni fak-
                            Tabela 8. Upotreba mesa i rizik od   tori, kao što su teme koje su govorile o uzi-
                                     raka dojke              manju masti iz zasićenih masnih kiselina kao i u
                                                             vezi sa otrovima u mesu i efektima hormona.
                           Kategorija              Rizik
                           Nizak društveno-ekonomski         Toksini (otrovi) u mesu i rizik od
                           status – konzumiranje mesa  1     raka dojke
                           povremeno, retko ili nikada
                                                                Utvrđeno je da se veliki broj toksičnih
                           Visok društveno-ekonomski         organskih supstanci i teških metala skladišti u
                           status – svakodnevno    8,5       tkivima životinja. Postoji sve više dokaza da
                           konzumiranje mesa                 toksini igraju ulogu u raku dojke. 119,120,121,122
                                                             DDT i DDE
                          Uočite oštru razliku u riziku između ove dve  Nivo pesticida DDT-a, jedinjenja za koje je
                       grupe. Jedan naročito važan aspekt ovog istra -  poznato da je štetno po ljudsko zdravlje
                       ži vanja je da ishrana mesom izgleda nije jedini  (uključujući moguće slabljenje imunog sis-
                       faktor od značaja. Ako iz jednačine izbacite  tema 123 ) je 1970-ih analiziran u mleku majki.
                       društveno-ekonomski status, rizik velikih potro -  Među majkama koje su  jele meso, 99% je
                       šača mesa je bio umanjen, ali je još uvek bio  imalo značajne nivoe DDT-a. Pronađeno je
                       oko četiri puta veći od potrošača koji su koristili  samo 8% majki  vegetarijanaca sa značajnim
                       malo mesa. To je ukazalo da su i drugi faktori  nivoima DDT-a. 124 DDE, proizvod razlaganja
                       ishrane i načina života uključeni. Takve veze su  DDT-a, predstavlja neke ozbiljne razloge za
                       sada dobro utvrđene.                  zabrinutost u pogledu raka dojke. Američka
                          Poznato je da društveno-ekonomski i  agencija za zaštitu sredine (Environmental
                       demografski faktori imaju ulogu u riziku od raka  Protection Agency) je proglasila i DDE i DDT za
                       dojke. Manje trudnoća, veća starost pri prvoj  “verovatne kancerogene supstance kod
                       trudnoći i manje dojenja povećava rizik od raka  ljudi”. 125 Štaviše, istraživači sa Nacionalnog
                       dojke. 115,116,117 Štaviše, svaki od ovih faktora će  instituta zdravstvenih nauka su istakli da posto-
                       verovatno biti češći među ženama koje su  ji veći rizik od raka dojke kod žena sa poviše-
                       zaposlene i bave se upravljanjem. Ti podaci  nim nivoima DDE-a u krvi. 126 Druga međuna-
                       doveli su do dva važna opažanja. Prvo, ishrana  rodna istraživanja pokazuju ono što bi do sada
                       – ili ishrana mesom sama po sebi – nije jedini  trebalo da bude očigledno: snažnu vezu između
                       važan faktor kod raka dojke. Mnogi faktori ima -  životinjskih proizvoda koje jedemo i izloženosti
                       ju ulogu u ovom razarajućem raku, ali je ishra -  ljudi pesticidima. Istraživanje iz Španije je pri-
                       na značajan faktor koji se može menjati što bi  pisalo i do 85% izlaganja DDT-u i srodnim sup-
                       svi trebalo da uvide. Drugo, navike ishra ne su  stancama njihove populacije stočnom mesu i
                       izgleda najznačajnije kod onih koji već imaju  mlečnim proizvodima. Španski istraživači su
                       druge faktore rizika za rak dojke. Pošto su
   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33