Page 224 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

način nama potrebno da nas nešto potakne. Tada

razvijamo upravo onoliko snage koliko nam je dao
poticaj (ili prethodni poticaji) i ni malo više.

S logičkog stajališta ta je teorija točnija od teorije
dviju vrsta radnji: razumskih i nerazumskih. Ova u

najmanju ruku uspostavlja načelo bitne jednakosti.
Doista, kako je moguće pretpostaviti da se u velikom

stroju neki dijelovi gibaju prema vlastitoj želji i
rasuđivanju? Mora biti ili jedno ili drugo: ili svi dijelovi

stroja imaju svijest o svojoj funkciji i djeluju u skladu s
tom sviješću, ili sve pokreće isti stroj i stavlja se u pogon

istim motorom.

Velika zasluga pozitivizma je u tome što je postavio to
načelo jednakosti. Nama preostaje da odredimo u čemu

je ta jednakost. Pozitivizam kaže da je početak svega
nesvjesno mehaničko gibanje nastalo neznano kada i s

nepoznatog razloga.
To smo gledište već razmotrili i zaključili da se gibanje

nipošto ne može smatrati uzrokom pojava svijesti,
dok su, naprotiv, pojave svijesti nedvojbeni uzrok

pojava gibanja koje smo utvrdili. Kad smo ispitivali bit

samog pojma gibanja zaključili smo da ono uopće nije
očita istina, da je ideja gibanja nastala u nama s

ograničenosti i nepotpunosti našeg osjećaja
prostora (pukotina kroz koju promatramo svijet).

Tada smo utvrdili da ideja vremena nije izvedena iz
zapažanja gibanja, kako se obično misli, već ideja

gibanja proizlazi iz našeg osjećaja vremena - i da je

ideja gibanja posve određena funkcija osjećaja
vremena, koji je po sebi granica ili vrhunac osjećaja

prostora bića određenog psihološkog ustrojstva.
Razjasnili smo i to da je ideja gibanja mogla nastati i iz

usporedbe dvaju različitih polja svijesti. Općenito,
analiza temeljnih kategorija naše zamjedbe svijeta -