Page 108 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

su ipak dio e o koji a go o i jego spis, p e da su se a odi ujedi ili i uč stili.
I da as je teško o jas iti o o e tko dođe iz a a ta i je ezah al a uloga često
p ipadala, pa i o dje ožda p ipada kak e su s e azlike ile i ostale eđu

Dalmatima, Morlacima, Vlasima i Karavlasima, Dukljanima, Crvenim i Bijelim
H ati a, C ogo i a jelaši a i zele aši a, ekadaš ji Raguža i a i

da aš ji Du o ča i a ili pak Fiu a i a i Riječa i a, Ko a lja i a i
Kotoranima, o Skutorima, Bodulima, Makaranima i Puljanima, starim
Ši e ča i a i Splića i a potiski a i od o ih koji dolaze sa st a e i odozgo, o
čeljadi iz Bekije, Ciste P o e i I otskoga, V go a ili Zag ozda, o o i a s Klisa, iz
Livna i Duvna (drevni je Delminium, smatra se, podario ime cijeloj Dalmaciji), o

Sinjanima i sinjskim alkarima, Senjanima i senjskim uskocima, Neretljanima i
e etlja ski gusa i a, o du o ački gospa i a i poljički epu lika i a,

pelješki ili okeljski kapeta i a, ogo ski gusla i a i se da i a, o
hajducima i njihovim jatacima, o svijetu s Kvarnera i s Kornata, o raznim
otoča i a i poluotoča i a, po ajp ije H a a i a i B ača i a, pa Ko čula i a,
Paža i a, Ra lja i a, C eša i a, Viša i a i edo s i a ostali , o Ist i ašoj i
Istranima, hrvatskim i slo e ski , jugosla e ski i talija ski , o tolo aši a i
a titolo aši a, talija aši a i ašije i a, sta osjedio i a i došlja i a, o o i a
koji još sliče eki da i p e i a i o i a koji su i p estali sličiti, o katoli i a
(Hrvatima, Slovencima) koji su a Jad a u gole a eći a i p a osla i a S i a,

Crnogorcima, dijelu Bokelja) ili Muslimanima (Bosancima i Hercegovcima, dijelu
Albanaca ili Arbanasa, ponegdje i Roma), koji su se povremeno doseljavali na
jad a sku o alu, o Žido i a apoko , kojih je i o dje bilo kao i drugdje po
Medite a u, kojih iše e a.

Et o i Vlasi ili Vlaji zaslužuje pose u glosu. H atski po jes iča I a
Lučić Lu ius uočio je eđu p i a ogoz ač ost toga azi a, u k jizi "De

regno Dalmatiae et Croatiae", objavljenoj u Amsterdamu marom kartografa J.
Blaeua (v. "De Vlahis", VI, 5, izd. 1666). Germani su tako zvali Ri-mljane i Kelte,
H ati, Slo e i i Mađa i Talija e, S i Ru u je, Tu i s e k šća e, katoli i
p a osla e, p i o i seljake i čo a e iz zaleđa, a iča i đa e, starosjedioci
došljake, došlja i o e p idošli e. Otud dolazi i iječ Mo lak sta i azi za

stanovnike kopnene Dalmacije): crni (Maur) + (V)lah. Tako ih je zvao i otac
Al e to Fo tis, i Napoleo o e je i a šal Ma o t, du de Raguse i

commandant en chef Ilirskih provincija, u svojim "Memoarima", poznatijim u
Dal a iji ego u F a uskoj. Raz o s a upot e a te iječi do olj o go o i o
od osi a eđu susjedi a. Na Medite a u su s i jed i d ugi a susjedi: to je, kao
što sa eć ekao s ushiće je , o e susjedstva.
Tu ače ja u ezi s jet o i a poči ju o ič o u g čkoj itologiji, s