Page 55 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

svake stra e, koji ga ose i podupi u. Tak u će p edodž u S eto pis o p e ijeti

k šća sko e puku dilje Medite a a: ogi su eđu a a jezi i ašti i i.
A aksi a da iz Mileta p edočio je o ličje oiku e e, a E atoste iz Ki e e
oz ačio a joj sph agide, alik a sedam meridijana i sedam paralela: osnovni je
meridijan presijecao otok Rodos, poznat po astronomskim promatranjima, na
koja je jego e sta o ike, želj e ši ega p osto a, a odila sud i a otoča a.
E atoste o e ši i e i duži e, je e e u stadiji a i o gijama, preispitao je Hiparh
kojeg Pli ije, e ez azloga, zo e Rođa i o , p e da ije odo s toga otoka
ego iz Nikeje . O je p e io sfe e u pla isfe e. Pe ipatetiča Dikea h iz Velike
G čke, sa Si ilije, podijelio je s ijet dijaf ag o koja se p otezala od da aš jega

Gibraltara, kroz Mesinski tjesnac, uz Peloponez, prema Likiji i Kilikiji u Maloj Aziji.
To su poda i pot đe i u ze ljopis oj z a osti: alja uz jih za isliti
eks e t ič og A ista ha s otoka Sa osa, kako u adah uću, u t eće stoljeću

prije K ista, izazi a sta i s ijet i aja ljuje o i t deći da se Ze lja ok eće oko
Su a, a e Su e oko Ze lje. Podjela a ze ljopis uče jaka i ze ljopis
po o a a postojala je od sa oga početka. Nju su u jeto ali, p ije s ega, azličiti
pogledi na more. Samo aj eći ka tog afi Medite a a uži ali su po je e je

o a a, jedi o su ajiskus iji o a i pošti ali uče jake.
Sp a e koji a su se služili i jed i i d ugi podsjećaju a figu e: g o o u
skafeju, ast ola i ale a koji a su je ili kuto e od po ši e ora do zvijezda,
k ad a t ili seksta t koji a su od eđi ali položaj i udalje ost, o ga o po oću
kojega se odabirala putanja, ravna ili zakrivljena (orthodromos ili loxodromos).
Plo ilo se ez usole, po z ako i a, as eću, je ujući daje s edište ili "pupak
s ijeta" o phalos u Apolo o u h a u ili u Delfijsko p o očištu gdje gaje

putnik Pausania vidio "isklesana u bijelu mramoru", jednom pokraj Branhida ili na
Rodosu, d ugi put u Je uzale u ili Meki. Tak e su ile p edodž e o ze lji i o

moru, na kartama Medite a a i u jego u pa će ju.
Pe ipli ostaju putopisi ili p iče čak i kad ih po ijest p iz a i z a ost pot di.
Fa ao Nečao ili Nekos, i e u pišu a az e ači e, ladao je je ojat o a
p ijelazu sed oga u šesto stoljeće poslao je fe ičke po o e da oplove Afriku,
u idje ši kako je uzalud ž t o ao tisuće suža ja u pokušaju da se p okopa
p e laka koja je azd ajala d a o a: pošli su s e it ejske st a e i atili se ako

t i godi e, k oz He kulo e stupo e, u u ut aš je o e, s o e st a e Egipta. Skilak
iz Ka ija de S la Ca a de sis, pišu ga lati ski iz o i oplo io je p ije d adeset i

pet stoljeća, u služ i pe zijskoga a a, juž a i istoč a o a te dospio do I dije, a
njegov sljedbenik, takozvani Pseudo-S la , p ošao o i a euksi ski i
hadrijanskim (o Jadranu je ostavio mnogo podataka koji su dragocjeni, premda ne
i pouzda i . Ka taža i Ha o Ha o izišao je oko petstote godi e p ije