Page 56 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

k šća skoga kale da a k oz Gi alta ski tjes a e z a o kako su taj p olaz z ali
Pu i "sa šezdeset ko a lja po pedeset esala" i "t ideset tisuća uže a i že a"
a ji a, k e uo ka jugu Af ike, otk io epoz ate otoke eđu koji a je Ke e,

koji je još epoz at , idio lotofage i a t opofage, čuo ta -tam koji je dopirao s
af ičkih liti a do jego e palu e, p o at ao go ile i "potoke at e" što su iz i ali

iz ulka a koje takođe e z a o i e. Fe iča i iz sta e g čke kolo ije
Ma silije po i e u Piteja Pitheas isplo io je isti o euzo u čet to stoljeću
p ije K ista, uputio se p e a sje e u tuda je eć io p ošao Ka taža i Hi ilko
odeći p e a Kasite idski oto i a , oplo io je B ita iju i I sku t ažeći
vjerojatno jantar i kositar, ugledao, s onu stranu Skandinavije, obale "posijedne

Thule". Bilo je još elikih pe ipla: o ji a je pisao z a st e ik i pomorac Nils
Adolf E ik No de skiold u s o "Pe iplusu", a š edsko i e glesko jeziku,
k aje p ošloga stoljeća. O plo id a a iz djeti jst a Medite a a p ičali su a u

aše djeti jst u: o e su upisa e a p i ka ta a, uz jiho u po oć gledali
smo najprije more.
Po o ske puto e ije lako ut diti ožda up a o zato što se p epleću s
p iča a: ka te a koji a su oz ače i ogle su se iz isliti, zapise koji su ih p atili
oguće je k i ot o iti. Na Piteju su se oko ili histo iča i i geog afi: St a o u
nije je o ao da je došao do jesta gdje "ljet a o at i a postaje a ktički
k ugo ", a tlo tak o da "po je u e ožeš i hodati i plo iti"; i Poli ije je

jego e pe iple s at ao o ič i p iča a. Po je o ali su u, eđuti , Hekatej i
Eratosten, koji su vjerojat o a sliča ači i sa i za išljali Ze lju, He odot i
Pli ije koji isu ili sa o histo iča i te, apoko , sa A istotel. Postoji g a i a,
t dili su ud a i, iz eđu je ojat og i e je ojat og ili, kako i se sad eklo,

iz eđu figu a po ijesti i fo i pripovijesti: veliki su peripli nadilazili tu granicu.
O i su se stoga s sta ali u ed z a e itih st a i. Iz iješće o Ha o o oj plo id i
ilo je uklesa o a za jet oj ploči se itski pu ski jeziko , u h a u Moloha
usred Kartage: hram je poslije razoren, ploča az ije a, ali je zapis, koji je io

p e ede a g čki, ostao. Ka ta koju su p aktič i Ka taža i je ojat o ači ili ije
saču a a i u jed o edite a sko a hi u.
Otoci nisu samo zatvoren prostor. Oni su ponekad, na prvim kartama,

zatvarali prostor: Ultima Thule na sjeveru, Insulae Jortunatae na zapadu, velika
Taprobana (Cejlon) na istoku, australski pojas na jugu. Diodor Sicilski prepisao je
odlomak iz izgubljenog djela Euhemera iz Mesane, koji spominje otok Pankaia na
rubu svijeta. I Oikumene je p edoče a kao gole otok. Medite a ski su pis i
opisivali sretne otoke koje pomorci nisu oplovili niti geografi upisali na karte: Ahil
Tatius, Ja lih Si ijski, Kse ofo t Efeški, Heliodo , Ju a Mlađi pa ti o z uč a
i e a lakše od d ugih, ožda jed ako ijed ih . Bilo ih je iše i ili su plod i.