Page 83 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

ovog, pod naslovom "Estetska oceanografija" (Dubrovnik 1920, izd. De Giulli),
pisao je, u jeku p oga s jetskog ata, o sta i du o ački odog adilišti a.
Mala epu lika ala po p ost a st u i ađaše oj e sk e e ili ška e, kako se u
joj go o ilo , u g adu Du o iku i p edg ađu G užu, u Ca tatu, Župi i a Rije i

Du o ačkoj, u Zato u te a oto i a Lopudu i Šipa u, u Sla o i Sto u na
Pelješ u: tu ijahu po i uti "jaki izo i galija, pulaka, ka aka, a a i slič ih elikih
jed e jača koje p o iješe sla u S . Vlaha od aj og Le a ta do He kulo ih
stupo a, a oda de do ač og si ! i p kos og Al io a, Kolu o og kop a i
putevima Vaska da Ga e do otadž i e Kalidasa i e otič og p ijestolja
Bhaga ata". Tako piše p a i Medite a a . Ču e i šk e , ute elje u G užu ,
opisuje a sliča ači : "p o iđe je s i pot e iti sp a a a kao a ga i a,
alji a, aži a, sjeki a a, pu tali a pa s i pot e iti st a i a za oču a je i
op e u jed e jača. Blizu šk e a edaše se eliki agazi i za d lja, kat a ,

konope, sidra, itd.
Na šk e u je ila podig uta kuća u kojoj je ogao sta o ati odo las ik i
nadzirati izgradnju svoga broda. Prebogato gradivo za gragjenje davao je onda
do o pošu lje S gj pa Mljet, A a ija, Ne et a, Se j, a oso ito da Sa t
A gelo i Ga ga o u Apuliji. P ote, kalafate, a a gu e i d ugo oso lje šk e a

da aše Du o ik, G už i okoli a" "Du o ačko odog adilište", st . -6,
Du o ik , pišče a aklada .
Dragocjene podatke o brodovima i brodogradnji nalazimo u radovima
adah utih dileta ata. O ilazio sa apo eto otoke letačke lagu e, io a
To ellu, Bu a u, u Mu a u gdje sa se di io, kao i ostali, puhačima stakla, na
Mazzo u i Mala o u a koje je ekad ilo sjedište up a e, idio sa isole

Realtine i napokon Chioggiu. Dopao mije u ruke svojevrstan glosar u dva toma,
pod aslo o : "Calafati, s ue i e a he di Chiogga" izda uz po oć u i ipija
u Chioggi godi e , auto se zo e Di o Me o . Iz jega se ože ogo
aučiti: što je jed o alo jesto dalo elikoj letačkoj sili, kako se u je u

razvijalo brodarstvo (galafa') i po koju cijenu, kad su nastali korporativni statuti
brodograditelja, zvani ma iegole p a se a iegola spo i je u p oljeće ,
kakva su sve sidra postojala prije uzoritog renesansnog sidra (ancora

rinascimentale) i koji timuni prije navarskog timuna, otkud razni alati i njihovi
nazivi: curiaga, canagola, chissa, gala ili gala verta, catarafa i cartabon, polachina,
cortelo, verna, becanela a due ili becanela a tre, alzana, berlasso ili imberlasso. U
sta o i si patič o e e ija sko glosa u Giuseppea Boe ija "Dialetto
e eto", Ve ezia MDCCCXXIX alo je koja od tih iječi za ilježe a. Ne t e a ih i
ovdje prevoditi.
O e isu azu lji e goto o ijed o Talija u, čak i Mleča i u, ako sta ih