Page 86 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

aučili od Et ušča a i Ka taža a te usa šili olje ego itko d ugi. K aj da aš jeg

Ma seillea ađe a su de la od bora i crnike, na koja se oslanjala luka stare
Masalije, koju su os o ali G i iz Fokeje šest stoljeća p ije K isto a ođe ja i iz

koje je Piteja krenuo na periplus prema dalekom sjeveru i posljednjoj Tuli: i ona je
poto ula. Zapad o od je, lizu da aš jeg zatona Saint-Ge ais, u du i i od četi i

do pet eta a, p epoz a ao sa ka e e ole, stupo e g ađe i a, ožda i
kipove bogova, na mjestu zvanu Fos-sur-Mer, u mulju koji je nanijela Rhona
ijeke često sudjeluju u tak i u ota a . Uza sa Posilip leže, a dnu, ostaci
g čke Pa te ope i e po ija Paleopolisa; k aj jih se, u o u, ide po ekad i še
luke, u Gaioli i Ma e hia u, istoč o od jesta z a a Časa degli Špi iti. Poto ula

je u nepovrat i Matza na Siciliji, poznata iz vremena procvata toga slavnog otoka.
Na jadranskom otoku Pagu bila je i propala luka ilirskih Liburna, zvana Cissa ili
Kissa. Njezi i se osta i još ist ažuju. S eo sa Ro i ja e koji je uju da otud

potječu. I a B iju i a je jed a poto ula luka. M ogo je još tak ih jesta, oga
nisam o išao. S ti se p izo i a e ado poisto jećuje o: s atko je po ekad
potonula luka, na Jadranu ili na Mediteranu.

I oto i su, kao o a, ije jali i e a. Ne z a se u ijek zašto je ilo tako.
Mijenjali su i vladare i stanovnike koji su ih imenovali. Diodor Sicilski, koji je u
svojoj "Historijskoj biblioteci" posvetio cijelu knjigu otocima (nesiotike), objasnio
je kako je i zašto jego a od a Si ilija, "koja se ajp ije z ala T i ak ija z og

s oga o lika sa t i elika ta poput t iju šiljaka , az a a poslije Sikanija, po
Sikulima koji su je nastanjivali" (V, 2). Proroci su Cipar zvali Kitim (Ez. XXVI, 6), a
stari Grci Alasiotas. Kreta je u Starom zavjetu Kaftor (Gen. X, 14), potom su je
Arapi prozvali Kandijom. Lipari su bili poznatiji kao Eolski otoci. Peloponez su
Mleča i z ali Mo eja z og o ilja u a a a joj. I iza se z ala Pit usa, z og

o o a. H a je ekoć osio slič o i e, Talija i su ga p ei e o ali u Leši u.
Krk je najprije bio Curicta, zatim na talijanskom Veglia. Pag se nekad zvao,
kao i luka na njemu, Cissa ili Kissa. Vis je bio Issa. Neki su otoci oduvijek bili i ostali
o o što jesu: Rodos je od početka Rodos, Les os Les os.
O oto i a se o ič o go o i zase o, tj. od oje o od ko ti e ta. Oda o
piše o ji a i stal o i se aća . Eti olozi do ode u ezu g čki azi za otok
esos s i doe opski ko ije o koji oz ača a "o o što plo i". Lati ski i
o a ski azi i isu azjaš je i: i sula, isola, ile, itd. Talija ski glagol isola e, koji

su prihvatili mnogi jezici, nastao je od isola: otoci su bili znakovi odijeljenosti i
sa oće. Riječ otok dolazi od teći, otje ati, ost o od st uja, ost ujiti, po eć
spomenutom etimologu Petru Skoku, koji tvrdi da "to nisu pomorski termini.
Preneseni su s kopna na more. Toponimi su i na kopnu" "Eti ološki ječ ik
hrvatskog ili srpskog jezika", sv. III, 350, Zagreb 1970). I to vjerojatno pokazuje