Page 87 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 87

otkud su došli  aši otoča i. Pli ije Sta iji o ilazio je jad a ske otoke i opisao  eke
                od   jih:  "O ala  Ili ika  i a   iše  od  tisuću  otoka,  s  plići    o e   i   ez at i

                strujanjima, koja se probijaju kroz uske uvale" (III, 151). Pomponije Mela slijedio
                je njegov primjer; nije bio osobito darovit. Zavolio je Jadran i posvetio mu retke
                ispunjene hvalom ("De Chorographia", II, 55). Svako  more na Mediteranu ima,
                či i se, s oga Po po ija: iskaži o  u zah al ost.
                        Najsta iji poz ati  a  zapis o "oto i a  laže ih"  alazi se u Hesiodo i
                "Poslo i a  i  da i a":  "Na  oto i a   laže ih,  k aj  o ea skog  du okog   i a,
                 o a e  laže i  ju a i, slo od i  od   iga  u s  u: ži otot o  a i  ze lja  donosi
                 ed i plod što t iput u godi i doz ije a"     ,     . I u Da ido i  "Psal i-ma"
                oto i su  ogati, a otoča i da ežlji i: "K alje i Ta šiša i otoka  osit će da o e s oje"

                 LVII,    . P edodž a o oto i a koji su odijelje i, koje  e  e eti  išta iz a a, na
                koji a se  ože ost a iti apsolut i  ed, potak ula je  ajza os ije utopije. Plato

                je opisao u "K itiji" i "Ti aju"  askoš u Atla tidu kao "s eti otok o asja  su  e ,
                koji  je  p oiz odio   i ise...,  s  h a o i a,  k alje ski   palača a,  luka a  i
                  odog adilišti a"  "K itija",     . Taka  je otok  o ao poto uti da  i  as poučio
                kako je s eća p olaz a. Što se z ilo s oto i a o koji a se pisalo i  agađalo: gdje
                su Aulilia, Sata azes, Otok seda  g ado a, je li ih s ašla slič a sud i a, jesu li

                uopće  postojali,  to  nitko  ne  zna.  Ne  znamo  ni  jesu  li  bili  na  Mediteranu  ili  na
                nekome drugom moru.
                        Oto i  isu sa o  jesto s eće i  laže st a. Iz eđu S ile i Ha i de   e aju
                opas osti i iskuše ja. Oto i su takođe   jesta izgo a i zatoče ja. Tako je  ilo  e
                samo u drevnim mitovima i epovima nego i u praksi vladara i tirana, helenskih i
                rimskih,  arapskih  i  turskih,  romanskih  i  slavenskih.  Dedal  je  sagradio  najgoru
                tamnicu - labirint -  a K eti. Si   u je Ika  želio, uzalud, odletjeti s  jezi ih liti a:
                strovalio se u more proz a o po  je u Ika ski . Teško je po  ojiti s e otoke  a
                koje su ti a ije izgo ile s oje p oti  ike. U Ri u se ustalio p a  i  azi  "otoč a
                kaz a"  poe a i sula is . Otočić Sa  Ni olo  io je  olo ia pe ale u Napuljsko

                Kraljevstvu. Seneka je proveo osam godi a u izg a st u  a Ko zi i. Du  o ački
                pjes ik I a  Gu dulić po ukao se, u sta ijoj do i,  a jeda  od  aj a jih Elafitskih
                otoka,  Daksu,  da   i  tu  okajao  g ijehe  s oje   ladosti.  Na  otok  Mljet   čije  i e
                etimologija  dovodi  u  vezu  s  medom:  melite  nesos),  na  jugu  Jad a a,  iz eđu

                Lastova i Sipana, rimski su vladari, consules atque proconsules, slali u progonstvo
                s oje  ajljuće  ep ijatelje: taj slatki otok  sa ži opis i  sla i  jeze o  u s edi i

                 io  je  pu   ot o  ih  z ija,  tako  da  ču a i   isu   ili  pot e  i.  Du  o ačka  je
                Republika  preuzela  i  tu  tradiciju  latinskoga  svijeta  te,  u  skladu  sa  svojim
                sk o  iji   i  og a iče iji   pot e a a  i   oguć osti a,  usta o ila   a  isto
                 jestu   ali   edite a ski  Si i .  Ta  je  poja a   ila  česta.  Ko zika a   Buo apa te
   82   83   84   85   86   87   88   89   90   91   92