Page 88 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 88

d aput  je  zatoče ,  na  mediteranskoj  Elbi  prije  Svete  Helene.  Prva  etapa  u
                izg a st u La a T o koga  io je otočić P i kipo  tu ski Bu uk Ada  u M a o  o

                moru:  "otok  crvenih  klisura  nagnut  nad  tamnom  modrinom...,  poput  neke
                pretpovijesne  nemani  na  pojilu"  (Max  Eastman:  "Great  Companions",  str. 117,
                New York 1940). Lipari su bili poznati kao koncentracioni logor. Stara austrijska
                t  đa a  a otočiću Ma ula, u Boki Koto skoj, postala je ta  i o  za lje iča e i
                a tifašiste.  Na  otoku  Ra u    ožda   a  isto    jestu  gdje  je  da as  lud ica)
                djelo ao je talija ski ko  logo  za Žido e       - 1943). Na malom otoku Jar osu
                kao i  a  eliko  Mak o isosu  da se   ati o g čki  iz o i a  puko  i i su  ako
                II. s jetskog  ata  ap a ili logo e za de ok ate i i telektual e  slič e logo i a  a
                Solovje ki   oto i a,   a  Bijelo    o u,  iz    e e a  "kulta  lič osti",  p e da  s

                pod ošlji ijo   kli o  .  Goli  otok   a  sje-vernom  Jadranu,  u  Kvarnerskom
                a hipelagu, zatočio je o e koji  isu p ih atili  askid sa Stalji o      . Teško je

                 eći je li  io Medite a a , Sizifo  poto ak, o aj tko se tu sjetio  eo ič e poko e:
                da  zatoče i i  lo e  g o ade  ka e ja  i   a aju  tu a ik  u   o e,  da  zat pa aju
                Mediteran.

                        Špa jol i  su  p e ijeli  sta o ite  o ičaje  u  s oje  kolo ije:  u  zalje u  Sa
                Francisca, grada koji je dobio ime po poznato   edite a sko  s e u,  a otočiću

                Alcatraz  bio  je  sve  donedavno  "najsigurniji  zatvor  na  svijetu".  U  Francuskoj
                G aja i k šća ski  su i e i a  Oto i Spasa, V ažji otok   az a e kaz io i e koje

                su  ad ašile uzo e iz a tičkih   e e a. Na t i a daleki  oto i a pogi oše,  e
                za o a i o, t i  elika ist aži ača  o a: Magella , La Pe ouse i kapeta  Cook. Ne
                z a se koji je otok poslužio kao uzo  Kafki oj "Kaž je ičkoj kolo iji". P i je a je
                mnogo u literaturi i izvan nje, na Mediteranu i dalje od njega.

                        Pripremajući se za put u Italiju, koja će  adah uti "Ri ske elegije", Goethe
                je sa jao sa   alik  a otoč u utopiju: "...S po eliko   a ko  plo i  uz  ekaka

                ploda  otok,  ogat  asli je , z ajući da se  a  je u  ogu  aći  aj olji faza i...
                        Kao  što  sa   o ič o  s e  p eo liči,  tako  su  o i  i ali  duge   epo-ve  s
                raznobojnim okcima, poput paunova ili rijetkih rajskih ptica" ("Italienische Reise",
                 ad e ak   . X      . Si ilija je podsjećala pjes ika " a Aziju i Af iku, tako da  ije
                 ala st a  stajati  a toj čudes oj točki u kojoj se sječe toliko p a a a s jetske

                po ijesti"  I id., d e   . III      . Po ijest se po ekad zaključuje  a oto i a.
                        Goto o  je   e oguće  o ići  s e   edite a ske  otoke;  poslužio  sa   se,  za
                 eke od o ih  a koji a  isa   io, s jedoča st i a, p i je i e  anje poznatim
                djelo  D. H. La  e  ea "Sea a d Sa di ia": "Ni Ri lja i,  iti Fe iča i,  i G  i,  iti
                A api  ikad  isu poko ili Sa di iju. O a leži post a i. Iz a  je toko a  i iliza ije...
                Podsjeća  e  a Maltu: izgu lje a iz eđu E  ope i Af ike,  e p ipada  ikamo. Ne
                p ipadajući  ika o,  ije p ipadala  iko e... Osta lje a je s o u st a u   e e a
   83   84   85   86   87   88   89   90   91   92   93